Esperanto/Dodatak F
Ispod se nalazi sažetak Esperantske gramatike
Osobne zamjeniceUredi
ja mi ti vi on li ona ŝi ono ĝi mi ni vi vi oni ili
Zamjenice mogu zauzeti mjesto objekta tako što ih prebaciš u akuzativ i dodaš nastavak n. pr. "Li vidas min" - "On vidi mene"
Za posjedovanje ("moje", "tvoje", "njegovo"...) Dodaš a na kraju imenice pr. "Mia domo" - "Moj dom"
Za množinu dodaš standardno j. "Miaj domoj" - "Moji domovi"
Također ih smiješ prebaciti u akuzativ pr. "Li malamis mian katon" - "Mrzio je moju mačku".
BrojeviUredi
nula nul jedan unu dva du tri tri četiri kvar pet kvin šest ses sedam sep osam ok devet naŭ deset dek sto cent tisuću mil
Ostali se brojevi slažu po jednostavnom postupku slaganja:
909 naǔcent naǔ 12 dek du 40 kvardek 1984 mil naǔcent okdek kvar
Imenice & PridjeviUredi
Sve riječi koje završavaju na o, oj, on or ojn su imenice. Sve riječi koje završavaju na a, aj, an or ajn su pridjevi.
Množina, ObjektUredi
Riječi koje završavaju na -j su u množini. Riječi koje završavaju na -n su objekti (u akuzativu). Riječi koje završavaju na -jn su objekti u množini.
Kao i u hrvatskom jeziku, pridjevi i njihove imenice moraju imati isti završetak, stoga se završetci moraju slagati "bona homo" -> "bonan homon" -> "bonaj homoj" -> "bonajn homojn"; nikako ne "bona homoj".
GlagoliUredi
Infinitiv i vremenaUredi
Svi glagoli su pravilni sa samo jednom vrstom infinitiva. Infinitivi završavaju na i. Tri vremena: perfekt, prezent i futur (prošlo, sadašnje i buduće) se tvore dodavanjem is (za prošlo), as (za sadašnje) i os (za buduće) nakon što maknemo i.
ParticipiUredi
Participi su pridjevi napravljeni od glagola. Postoje dvije vrste: aktivni i pasivni.
AktivniUredi
estas skribinta je pisao estas skribanta piše estas skribonta pisat će skribanto pisac
PasivniUredi
estas skribita je bio napisan estas skribata sada se piše estas skribota biti će napisan
ImperativUredi
Imperativ se dobiva uklanjanjem infinitivnog nastavka i dodavanjem u.
skribu piši iru idi faru ĝin! učini to
KondicionalUredi
Kondicional ili pogodbeni oblik dobiva se uklanjanjem infinitvnog nastavka i dodavanjem us.
vi farus ti(vi) bi radio mi povus ja bih mogao ni manĝus mi bismo jeli