Hidraulika/Sadržaj/Tlak u tekućini na koju ne djeluje sila teža

Posuda A napunjena je tekućinom i zatvorena stapom K koji je natekućini (sl. 1). Na stap djeluje sila P. Pri razmatranju koja dolaze zanemarit ćemo težinu tekućine. Ako pretpostavimo da se stap može gibati u grlu posude bez trenja, onda će se čitava sila P prenositi na tekućinu. Budući da je tekućina praktički nestlačiva, stap se neće pomaknuti, i tekućina će ostati na miru.

Slika.1 Tlak u tekućini

Površina stapa jednaka je

Sila P jednoliko se rasprostire počitavoj površini F, tako da na dodirnoj površini između stapa i tekućine vlada specifični tlak

Kako se molekule tekućine dadu vrlo lako pomicati, prenosi se tlak s površine stapa kroz tekućinu na sve strane nesmanjenom jakošću. Tekućina tlači na stijenke posude tlakom p koji je proizveo stap. Sila kojom djeluje tekućina na stijenku, uvijek je okomita na površinu stijenke, jer da nije tako, nastalo bi strujanje tekućine u posudi. Ako u tekućini odaberemo površinu od 1 cm2, tlačit će tekućina i na tu površinu silom od p kp, a smjer sile bit će okomit na površinu. Bio položaj površine koji mu drago, tlak će biti uvijek okomit na površinu.

U tlačenoj tekućini na koju ne djeluje sila teža vlada na svim mjestima i u svim smjerovima jednaki tlak.

Taj zakon poznat je pod imenom Pascalov zakon[1].

Tlak u tekućini koja miruje zove se hidrostatski tlak. Ako odaberemo na bilo kojem mjestu ravnu površinu od f cm2, onda će tekućina pod tlakom djelovati na tu površinu silom

Smjer sile P1 bit će okomit na površinu f.

Bilješke

uredi
  1. Blaise Pascal (1623 — 1662), francuski matematičar.