Konstrukcija i gradnja jedrilice/Metali

U gradnji jedrilica uglavnom se upotrebljavaju:

Najvažniji zahtjev u gradnji je postizanje određene otpornost uz minimalnu moguću težinu. Ovaj se uvjet karakterizira odnosom veličina napon/specifična težina, a naziva se "specifično naprezanje" i predstavlja pogodnost primjene odgovarajućeg materijala. U usporednoj tablici 1 dati su ovi odnosi za materijale koji se danas najčešće primjenjuju u zrakoplovstvu.

**Tablica 1:**
Vrsta materijala	Υ	σ Me	σ Mc	σ Mf	τ Ms	σ Me/Υ	τ Ms/Υ	E	St
Vrsta materijala	kp/dm³	kp/mm²	kp/mm²	kp/mm²	kp/mm²	10³cm	10³cm	kp/mm²	%
Neoplemenjeni legirani čelik	7,85	46	46	46	28	586	357	20400
Oplemenjeni legirani čelik	7,85	105	105	105	63	1340	803	20400
Specijalno legirani čelik	7,85	160	160	160	90	2040	1148	20400
Dural	2,8	40	40	42	24	1430	857	7300
Specijalni dural	2,8	46	46	46	27	1644	964	7300
Legure magnezija	1,8	28	~28	~28	14	1560	777	4250
Omorika	0,5	7,5	3,5	7,5	0,55	1500	110	1100
Armirana plastika poliester/"Rovine"	1,9	84	49	105	3,0	4400	158	4200	70
Armirana plastika poliester/"asura"	1,7-1,9	18-35	21-25	21-35	7,0	1100-2100	412-368	1400-2100	60
Armirana plastika poliester/"mat-asura"	1,5-1,6	14-21	18	19-22	5,0	800-1500	333-312	840-1190	35
Υ — specifišna težina σ Me — maksimalni napor uslijed istezanja σ Mc — maksimalni napor uslijed pritiska σ Mf — maksimalni napor uslijed savijanja τ Ms — maksimalni tangencialni napor uslijed smicanja E — modul elastičnosti St — Udio stakla u laminatu

U zavisnosti od vrste naprezanja ovaj odnos ima razne vrijednosti, ali može se reći da za homogene i izotropne materijale (u koje spadaju metali) razlike nisu velike. Suprotno ovome, a to se, također, vidi iz tablice, za nehomogeni materijal (drvo i dr.) razlike ovih odnosa za razne vrste opterećenja su znatne i o njima se strogo mora voditi računa pri proračunavanju.

Jedan od značajnijih zahtjeva koji se postavljaju pred metale i uopće pred materijale od kojih se izrađuju jedrilice je otpornost na zamor. Razna ispitivanja su pokazala da poslije određenog broja naizmjeničnih opterećenja kod čelika i drveta nastupa na određenoj granici otpornost na zamor, koja se ne mijenja ma koliko dalje povećavali učestalost naizmjeničnih opterećenja. Ova granica, koja zavisi od vrste čelika i drveta, može biti manja i za 50% od čvrstoće pri stacionarnom opterećenju.

Kod lakih legura ne postoji granična vrijednost otpornosti na zamor koja bi pri daljem djelovanju naizmjeničnih opterećenja ostala stalna, već se povećanjem učestalosti naizmjeničnog opterećenja uočava stalni pad čvrstoće. Pri konstruiranju i gradnji treba posebnu pažnju posvetiti mjestima gdje je moguća pojava zareza ili gdje ovi već konstruktivno postoje, odnosno na mjestima koncentracije naprezanja. Ispitivanja su pokazala da je čelik znatno osjetljiviji na zareze, odnosno koncentraciju naprezanja nego lake legure ili drvo.