Konstrukcija i gradnja jedrilice/Boje i lakovi

Boje i lakoviUredi

Kao zaštitno sredstvo drvenih elemenata na jedrilicama koji dolaze u dodir s vanjskim utjecajima koriste se lakovi i boje. Na ovaj način vrši se impregnacija drveta, odnosno sprječava se utjecaj djelovanja gljivica i vlage na strukturu čime se produžava životni vijek konstrukcije. U zrakoplovstvu se upotrebljavaju celulozni lakovi, uljni lakovi i lakovi na bazi umjetnih smola.

Celulozni lakoviUredi

Celulozni lakovi dobivaju se iz nitro i acetil–celuloze. Ovi lakovi se upotrebljavaju za zatezanje i impregniranje platna i ostale oplate. Osim toga, otpornost platna se povećava, dok se utjecaj vlage i sunca smanjuje. Tako se npr., čvrstoća platna povećava za oko 20 – 25%. Dodavanjem boje sprječava se prodiranje ultraljubičastih zraka koje štetno djeluju na strukturu drveta, a poboljšava se estetski izgled zrakoplova. Ovi lakovi se rastvaraju u amil–alkoholu ili acetonu koji ishlape poslije premazivanja.

Uljni lakoviUredi

Uljni lakovi za bazu imaju smolu, ulje i rastvarač. Ovi lakovi se teško suše, pa im se zato dodaju metalni oksidi. S dodatkom boje koriste se za završno premazivanje površina. Ovi lakovi su prilično otporni na benzin i ulja.

Lakovi na bazi umjetnih smolaUredi

Lakovi na bazi umjetnih smola su ustvari naprijed navedeni lakovi kod kojih umjesto prirodnih smola imamo umjetne, kao što su npr. alkid i fenoldehid. Karakteristično za njih je da su potpuno otporni na atmosferske utjecaje, ulja i benzin. Pored toga vrlo su elastični i dobro prijanjaju na površine.

Ostali lakoviUredi

Osim navedenih lakova i boja, a naročito za hidrojedrilice koristi se bitumen–lak ili kaučuk–lak. Bitumen–lak je rastvor katrana u rastvaraču i vrlo je otporan na utjecaje razblaženih kiselina i morske vode. Kaučuk–lak je također, vrlo otporan na djelovanje morske vode i kiselina, a pored toga je otporan i na djelovanje mehaničkih naprezanja. Dobiva se djelovanjem klora na kaučuk, rastvarač i gumu.

PrimjenaUredi

Prije nego što se lak i boja nanesu na površinu ona se mora pripremiti. Neravnine, šupljine, rupice itd. ispunjavaju se raznim vrstama kitova (na bazi celuloze ili umjetnih smola). Vrlo je važno voditi računa o tome da se sastav kita slaže sa sastavom premaza, odnosno boje ili laka. Premazivanje kitom i lakom ili bojom mora biti u tankom sloju da u eksploataciji ne bi došlo do prskanja premaza (uslijed djelovanja atmosferskih utjecaja i opterećenja) i da težina bude minimalna. Obično se računata da premazima povećavamo težinu za 250 do 300 gr/m2.