Razlika između inačica stranice »Konstrukcija i gradnja jedrilice/Drvo«

bez sažetka
 
U zrakoplovstvu se do Prvog svjetskog rata kao materijal za gradnju koristilo isključivo drvo. Danas se drvo sve manje koristi jer je zamijenjeno [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/SadržajMetali/Lake legureslitine|lakim leguramaslitinama]] i [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/Sadržaj/Armirani plastični materijali|armiranom plastikom]].
 
==Osobine ==
Kao konstruktivni materijal drvo ima mnoge prednosti pred ostalim materijalima, ima malu specifičnu težinu, nisku cijenu, pogodno je za najrazličitiju, vrlo jeftinu i brzu obradu, lako se održava i ima mogućnost brzog popravka, ima visoku otpornost na zamor, visoku granicu proporcionalnosti, kao i praktično neiscrpan izvor sirovina.
 
Međutim, drvo ima i velike mane i nedostatke. Na prvom mjestu je nehomogenost i anizotropnost materijala. Ovo dovodi do toga da mehaničke osobine drveta zavise od smjera djelovanja opterećenja u odnosu na prostiranje vlakana. Varijacije mogu biti i od 30 ili 40%. Pored ovoga, drvo je podložno utjecaju insekatakukaca, mikroorganizama i atmosferskih promjena. Greške, odnosno nepravilnosti u strukturi drveta – čvorovi, smolne kesice, usukanost linija godova i tok vlakana, pukotine od sušenja, trulež itd. – moraju se eliminirati prije korištenja u gradnji, pošto ova mjesta izazivaju smanjenje nosivosti elemenata. Na slikama se vide neke od navedenih nepravilnosti drveta.
[[SlikaDatoteka:Smola i loši godovi.jpg|thumb|150px|left|NepravilnostNepravilnosti rasta: a) –čvorovičvorovi i različita širina rasta godova;, b) –smolnesmolne kesice i pukotine; c –pravilanpravilan rast drveta]]
[[SlikaDatoteka:Nepravilnost rasta.jpg|thumb|150px|right|Smolne kesice i loši smjer godova]]
 
Kako je već napomenutospomenuto, otpornost drveta nije ista u svim smjerovima. Razlikuju se tri glavne vrste opterećenja, odnosno naprezanja: u smjeru vlakana, normalno na vlakna u radijalnom smjeru i normalno na vlakna u tangencijalnom smjeru. Čvrstoća drveta na istezanje u smjeru vlakana dva puta je veća od čvrstoće na pritisak. Čvrstoća na pritisak u smjeru vlakana 4 puta je veća od čvrstoće na pritisak okomito na vlakna. Slični odnosi postoje i za ostale smjerove opterećenja, a u odnosu na smjer vlakana. Vrlo značajan faktor je i vlažnost drveta. Vlažnost drveta koja se primjenjuje u zrakoplovstvu mora biti u granicama od 12% do 15%. Sadržaj vlage u znatnoj mjeri utječe na mehaničke osobine drveta. Povećanje vlažnosti za 1% izaziva pad čvrstoće za 3%, a pritisak za 5%, na savijanje 4%, na smicanje 3%, tvrdoću za 3%, a modul elastičnosti za 2%. Najveća čvrstoća na lom drveta dobiva se pri vlažnosti oko 7,.5%. Prije upotrebe drveta potrebno je pažljivo izabrati i kontrolirati kvalitetu materijala. Pored uvjeta da drvo nema nepravilnosti u strukturi, moraju se zadovoljiti i uvjeti vlažnosti (12 do 15%), pravilnost godova i njegove gustoće (5 do 10 godova na 1 cm), kao i otpornosti na opterećenje.
 
Drvo dijelimo na dvije grupe: zimzelene (vazdazelene; četinare) i listopadne. Pored ove podjele, možemo ga razvrstati i prema tvrdoći, i to na: mekano, srednje tvrdo i tvrdo. Ako usporedimo četinarezimzelene i listopadne utvrđujemo da su četinareove prve homogenije i jednostavnije po strukturi u usporedbi s listopadnim vrstama drveta, što doprinosi većoj pogodnosti u primjeni za gradnju. U četinarezimzelena drva spadaju: bor, omorika, smreka, a u listopadne: breza, bukva, jasen, joha, lipa, hrast itdi dr.
 
Kod nas se najčešće koriste omorika i smreka i; one predstavljaju visokokvalitetnu građu i služe za izradu nosećih elemenata kao što su [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/SadržajOsnovni dijelovi jedrilice/Krilo/Krilo s ramenjačom|ramenjače]], uzdužnice okovi itd. Pri većim naprezanjima koristi se bor, i jasen (pogodan za velike elastičnosti i žilavosti). Pri naročito velikim naprezanjima koristimo drvo (javora, hrasta, hikoria, oraha itd.)
[[SlikaDatoteka:Laminati1.jpg|thumb|150px|left|Poprečni presjek laminiranih elemenata]]
Vrlo često, a u težnji dobijanja što homogenijih materijala, vrši se tzv. lameliranje. Sječenjem drveta u tanke lamele (dimenzija 4 mm, 5 mm itd. mm) i ponovnim lijepljenjem dobiva se znatno povećana homogenost. Ovaj način poboljšanja kvalitete drveta koristi se na mjestima visoko-opterećenih elemenata konstrukcija (ramenjače, uzdužnice itd.).
 
===Ljepenka===
Jedan od najvažnijih materijala koji se upotrebljavaju u gradnji je ljepenka (šper-ploča). Koristi se za oplatu [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/SadržajOsnovni dijelovi jedrilice/Krilo|krila]], oplatu [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/SadržajOsnovni dijelovi jedrilice/Repne površine|repnih površina]], oplatu [[Konstrukcija i gradnja jedrilice/SadržajOsnovni dijelovi jedrilice/Trup|truptrupa]]a, zidove ramenjače itd. Poznajući glavne nedostatke drveta odnosno nehomogenost i različite nosivosti u zavisnosti od smjera djelovanja opterećenja, stvaranjem ljepenke postignuto je ublažavanje ovih nedostataka.
[[SlikaDatoteka:Ljepenka.jpg|thumb|150px|right|Način postavljanja furnira pri izradi ljepenke]]
Drvena ljepenka se izrađuje od neparnog sloja furnira (najmanje tri) međusobno sljepljenih pod pravim kutom. Mehanička svojstva ljepenke, odnosno čvrstoća i elastičnost, zavise od otpornosti primijenjenog materijala, njegovih dimenzija i broja slojeva. Najčešće korištene debljine su 0,.8; 1; 1,.2; 1,.5; 1,.75; 2; 2,.5; i 3 mm, a s tri ili pet slojeva furnira. Breza, bukva i topola, kao i njihove kombinacije, najčešće su primjenjivani materijali u izradi ljepenke. Pošto je i ljepenka podložna utjecaju vlage, slojevi iz kojih se izrađuju ljepenke potapaju se prije sljepljivanja u specijalna sredstva za inpregnaciju ili se već gotova ljepenka premazuje specijalnim lakovima.
 
Prema kvaliteti izrade i kvaliteti primijenjenog materijala, ljepenku klasificiramo u dvije kategorije:
:-*Prva kategorija (''aviatik, segler'') koristi se pri izradi nosećih elemenata (ramenjača, torzionih kutija, trup itd.);
:-*Druga kategorija (''normal, glaiter'') smije se upotrebljavati samo na slabo opterećenim elementima (obična rebra, okviri itd.).
 
Da bi se ljepenka pravilno trazvrstala u navedene kategorije, treba izvršiti pregled iste (količina čvorova u mm<sup>2</sup>, hrapavost, pukotine, mjehuri od ljepenke itd.) prema propisima, treba izvršiti i mehaničko ispitivanje (na lom, lijepljenje i savijanje). Po tome koliko zadovoljava propisane uvjete ljepenka se razvrstava u navedene kategorije.
319

uređivanja