Wikiknjige

Njemački jezik/Abeceda i izgovor: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dtom (razgovor | doprinosi)
4.166 edits
m Uklonjena promjena suradnika 94.250.73.14, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Ivan.milicic3510
Redak 7:
Osim toga, postoje još i preglašeni samoglasnici: '''ä''', '''ö''' i '''ü''', te '''ch''' [ce-ha], '''ß''' [es-cet], '''sch''' [es-ce-ha], '''tsch''' [te-es-ce-ha].
== Čitanje i izgovor ==
*Njemačke se imenice uvijek pišu velikim slovom!
=== Samoglasnici (Vokale) ===
U njemačkom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, ä, ö, ü). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva načina izgovaranja: dugi i kratki.<br>
*Ako se neka riječ sastoji od dvije riječi (npr. '''tadelhaft''' se sastoji od dvije riječi = '''tadel''' + '''haft''' [izgovor će zbog toga biti '''tadelhaft''', a ne '''tadelːaft''']), svaku riječ čitamo zasebno
Dugi izgovor samoglasnika dogodit će se jedino u sljedećim uvjetima:
(Znak '''ː''' označava da se samoglasnik ispred čita dugo)<br>
*dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)
Svi se samoglasnici čitaju jednako, osim samoglasnika '''e''' koji se čita kao glas '''ə''' kada se nalazi na kraju neke riječi u skupovima -en, -el, -er, -e, -em (npr. '''aber''' [abə])
*h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)
<br>'''ə''' se izgovara kao znak koji izgovaramo kada tražimo riječ<br> (taj je znak poštapalica, to možemo čuti kada netko govori pa, npr., kaže: Njemački jezik se kaže, '''əː'''...)<br><br><u>Prijeglašeni samoglasnici</u><br>'''ä''' se izgovara kao '''e'''; može se bilježiti znakom [ae], (npr. <b>h<font color="red">ä</font>ngen</b> [hengən])<br>'''ö''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''o''', a pokušate izgovoriti glas '''e'''; može se bilježiti znakom [oe], (npr. <b>k<font color="red">ö</font>nnen</b> [könən])<br>'''ü''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''u''', a pokušate izgovoriti glas '''i'''; može se bilježiti znakom [ue], (npr. <b>d<font color="red">ü</font>rfen</b> [dürfən])<br>
*ß slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Füße, Maße)
*diftong ie (dugo i)
Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje između ostalog i u sljedećim uvjetima:
*dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)
*iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)
Da bi se bilo u mogućnosti pravilno izgovarati samoglasnike njemačkoga jezika, potrebno je naučiti podjelu samoglasnika.<br>
Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:<br>
*1. vertikalna/okomita dimenzija
*2. horizontalna/vodoravna dimenzija
*3. položaj usana.
==== 1. Vertikalna/okomita dimenzija ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:
*a) visoki (i, u)
*b) srednji (e, o)
*c) niski (a)
IPA (International Phonetic Alphabet - internacionalna fonetička abeceda) koristi drugačije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:
*zatvoreni (i, u)
*gotovo zatvoreni
*zatvoreno-srednji
*srednji (e, o)
*otvoreno-srednji
*gotovo otvoreni
*otvoreni (a)
Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomične samoglasnike, one na granici između otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemačkom jeziku ima.
==== 2. Horizontalna/vodoravna dimenzija ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga položaja jezika prema nepcu:
*a) prednji (i, e)
*b) srednji (a)
*c) stražnji (o, u)
IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:
*prednji (i, e)
*gotovo prednji
*centralni (a)
*gotovo stražnji
*stražnji (u, o)
==== 3. Položaj usana ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:
*a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)
*b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)
IPA koristi dva drugačija naziva:
*zaobljeni (u, o)
*nezaobljeni (i, e, a)
Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!<br>
Evo još jednom sa svim parametrima ():<br>
<table class = "wikitable">
<tr><th>IPA</th><th>Parametri</th></tr>
<tr><td>a</td><td>otvoreni, centralni, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>e</td><td>srednji, prednji, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>i</td><td>zatvoreni, prednji, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>o</td><td>srednji, stražnji, zaobljeni</td></tr>
<tr><td>u</td><td>zatvoreni, stražnji, zaobljeni</td></tr>
</table>
Samoglasnici njemačkog jezika:
<table class = "wikitable">
<tr><th>IPA</th><th>Primjeri</th><th>Parametri</th><th>Objašnjenje</th></tr>
<tr><th colspan = "4">Monoftonzi</th></tr>
<tr><td>a</td><td>D'''a'''ch</td><td>otvoreni, centralni, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova a; kao naše a</td></tr>
<tr><td>aː</td><td>B'''a'''hn</td><td>otvoreni, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova a;</td></tr>
<tr><td>ɛ</td><td>B'''e'''tt</td><td>otvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova e;</td></tr>
<tr><td>eː</td><td>B'''ee'''t</td><td>zatvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova e;</td></tr>
<tr><td>ɪ</td><td>Sch'''i'''ff</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova i;</td></tr>
<tr><td>iː</td><td>v'''ie'''l</td><td>zatvoreni, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova i; kao naše i</td></tr>
<tr><td>ɔ</td><td>P'''o'''st</td><td>otvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova o;</td></tr>
<tr><td>oː</td><td>B'''oo'''t</td><td>zatvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova o;</td></tr>
<tr><td>ʊ</td><td>P'''u'''tz</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo stražnji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova u;</td></tr>
<tr><td>uː</td><td>P'''u'''te</td><td>zatvoreni, stražnji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova u; kao naše u</td></tr>
<tr><td>ɛ</td><td>h'''ä'''tte</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ä;</td></tr>
<tr><td>ɛː</td><td>w'''ä'''hle</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ä;</td></tr>
<tr><td>œ</td><td>H'''ö'''lle</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ö;</td></tr>
<tr><td>øː</td><td>H'''ö'''hle</td><td>zatvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ö;</td></tr>
<tr><td>ʏ</td><td>f'''ü'''llen</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ü;</td></tr>
<tr><td>yː</td><td>f'''ü'''hlen</td><td>zatvoreni, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ü;</td></tr>
<tr><th colspan = "4">Diftonzi</th></tr>
<tr><td>aɪ</td><td>w'''ei'''t</td><td></td><td>kratko a + kratko i; slično hrvatskom aj</td></tr>
<tr><td>aʊ</td><td>H'''au'''t</td><td></td><td>kratko a + kratko u; slično hrvatskom au</td></tr>
<tr><td>ɔʏ</td><td>H'''eu'''te</td><td></td><td>kratko o + kratko ü; slično hrvatskom oj</td></tr>
<tr><th colspan = "4">Reducirani/skraćeni samoglasnici</th></tr>
<tr><td>ɐ</td><td>Ob'''er'''</td><td>gotovo otvoreni centralni</td><td>slično hrvatskom a</td></tr>
<tr><td>ə</td><td>halt'''e'''</td><td>srednji centralni</td><td></td></tr>
</table>
*kratko ä i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16
Samoglasnik '''e''' čita se kao '''ə''' kada se pojavljuje na kraju riječi u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. '''halte''' /xaltə/), dok se '''er''' izgovara kao '''ɐ''' kada se nalazi na kraju riječi (npr. '''aber''' /abɐ/)
<br><br><u>Prijeglašeni samoglasnici</u><br>
'''ä''' se izgovara na već opisan način<br>
'''ö''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''o''', a pokušate izgovoriti glas '''e''', ili na već neki drugi način<br>
'''ü''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''u''', a pokušate izgovoriti glas '''i''', ili na već neki drugi način<br>
<br><u>Diftonzi</u><br>
'''ei''' se UVIJEK izgovara kao '''aj''' (nprtj. <b>zw<font color="red">ei</font></b> [cvaj]aɪ)<br>
'''ie''' se izgovara kao dugo '''i''' (npr. <b>s<font color="red">ie</font>ben</b> [ziːbən])<br>
'''eu''' se izgovara kao '''oj''' (nprtj. <b>h<font color="red">eu</font>te</b> [hojte]ɔʏ)<br>
'''y''' se izgovara kao '''ü''' (nprtj. <b>Ph<font color="red">y</font>sik</b> [füzik])<br>
Udvostručeni samoglasnici (npr. <b>Schn<font color="red">ee</font></b>) se izgovaraju dugo [šneː]<br>
Kada se samoglasnik nalazi ispred dvostrukog suglasnika (npr. <b>da<font color="red">nn</font></b>), čita se kratko [dan]
 
=== Suglasnici (Konsonanten) ===
'''b''' se izgovara kao '''p''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>lie<font color="red">b</font></b> [/liːp]/), a inače se izgovara kao '''b''' (npr. <b><font color="red">B</font>ach</b> [bah]/bax/)<br>
'''ch''' se izgovara kao mekano '''h''' (IPA: ç za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno više približiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici, <br>osim '''a''', '''u''' i '''au''' (npr. <b>lä<font color="red">ch</font>eln</b> [leheln]/lɛçɛln/, <b>au<font color="red">ch</font></b> [auh]/aʊh/)<br>
'''ck''' se izgovara kao '''k''' (npr. <b>ba<font color="red">ck</font>en</b> [/bakən]/)<br>
'''d''' se izgovara kao '''t''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>Lie<font color="red">d</font></b> [/liːt]/), a inače se izgovara kao glas '''d''' (npr. <b><font color="red">D</font>ach</b> [dah]/dax/)<br>
'''dsch''' se izgovara kao '''dž''' (IPA: dʒ) (npr. <b><font color="red">Dsch</font>ungel</b> [džuŋəl]/dʒʊŋəl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)<br>
'''g''' se izgovara kao '''k''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>Zu<font color="red">g</font></b> [zuːk]/tsuːk/), a inače kao glas '''g''' (npr. <b><font color="red">g</font>ut</b> [gut]/guːt/);<br>ALI!!! Kada se '''g''' nalazi na kraju riječi sa samoglasnikom '''i''', izgovara se kao '''ih''' ('''h'''IPA: je mekano '''h'''iç)(npr. <b>zwanz<font color="red">ig</b></font> [zvancih]/tsvantsɪç/)<br>
'''hg''' se ponekada, i to u stranim riječima, izgovara kao '''hž''' kada(IPA: se nalazi na početku riječiʒ) (npr. <b><font color="red"><b>HG</font>undenie</b> [hund]/ʒɛniː/), a- inačeovo seje glasjedan '''h'''od nesuglasnika izgovara,koji negodolazi jeiz zbogstranog toga samoglasnik ispred njega dugjezika (npr.nije <b>k<fontnastao color="red">ah</font>l</b>u [kaːl]njemačkom)<br>
'''ngh''' (označava se kao ŋ) se izgovara kao glas '''nh''' u(tvrdo) riječimakada ba'''n'''kase nalazi na početku riječi (npr. <font color="red"><b>H</font>und</b> /xʊnt/), a inače se glas '''nh'''ka ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. <b>Huk<font color="red">ngah</font>erl</b> [huŋə]/kaːl/)<br>
'''phng''' (IPA: ŋ) se izgovara kao glas '''fn''' u riječima ba'''n'''ka, a'''n'''ka (npr. <b>Hu<font color="red">Phng</font>otoer</b> [foto]/xʊŋɐ/)<br>
'''quph''' se izgovara kao '''kvf''' (npr. <b><font color="red">QuPh</font>akeroto</b> [kvakə]/fɔtɔ/)<br>
'''squ''' se izgovara kao '''zkv''' kada se nalazi na početku riječi, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. <b><font color="red">SQu</font>echaker</b> [zeh]) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. <b>Fußei<font color="red">s</font>en<kvakə/b> [fusajzən]), a inače se izgovara kao '''s''' (npr. <b>Lande<font color="red">s</font>kunde</b> [landeskundə])<br>
'''r''' se NE IZGOVARA kao naše, u nekim slučajevima da, no, postoje tri načina:
'''ß''' se izgovara kao '''s''' (npr. <b>wei<font color="red">ß</font></b> [vajs])<br>
*IPA: ʁ - kao francusko r
'''sch''' se izgovara kao '''š''' (npr. <b><font color="red">sch</font>webend</b> [švebənt])<br>
*IPA: ʀ - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao što mi rrrrrrrr})
'''sp''' se izgovara kao '''šp''' (npr. <b><font color="red">Sp</font>ort</b> [šport])<br>
*IPA: r - kao talijansko r (također i naše)
'''st''' se izgovara kao '''št''' (npr. <b><font color="red">St</font>allmut</b> [štalmut])<br>
'''s''' se izgovara kao '''z''' kada se nalazi na početku riječi ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. <b><font color="red">S</font>ech</b> /zɛç/) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. <b>Ro<font color="red">s</font>e</b> /roːsə/), a inače se izgovara kao '''s''' (npr. <b>Lande<font color="red">s</font>kunde</b> /landɛskʊndə/)<br>
'''th''' se izgovara kao '''t''' (npr. <b><font color="red">Th</font>ronfolger</b> [tronfolgə])<br>
'''-tienß''' se izgovara kao '''ciens''' (npr. <b>Kroawei<font color="red">tienß</font></b> [kroatiən]/vaɪs/)<br>
'''-tionsch''' se izgovara kao '''cionš''' (IPA: ʃ)(npr. <b>verauk<font color="red">tionsch</font>ierenwebend</b> [fəraukcioniːrən]/ʃveːbənt/)<br>
'''tschsp''' se izgovara kao '''čšp''' (npr. <b><font color="red">TschSp</font>ardaschort</b> [čardaš]/ʃpɔrt/)<br>
'''tzst''' se izgovara kao '''cšt''' (npr. <b>je<font color="red">tzSt</font>tallmut</b> [ject]/ʃtalmʊt/)<br>
'''vth''' se ponekada izgovara kao '''f''', a ponekada kao '''vt''' (npr. <b><font color="red">VTh</font>elarronfolger</b> [velar], <b><font color="red">V</font>eit<troːnfɔlgə/b> [feit])<br>
'''w-tien''' se izgovara kao '''vcien''' (npr. <b>Kroa<font color="red">Wtien</font>agengeleise</b> [vagəngəlajzə]/krɔatsiən/)<br>
'''x-tion''' se izgovara kao '''kscion''' (npr. <b>verauk<font color="red">Xtion</font>ylophonieren</b> [ksülofon]/fɛɐʔaʊktsɪɔniːrən/)<br>
'''ztsch''' se izgovara kao '''cč''' (IPA: tʃ)(npr. <b>Wur<font color="red">zTsch</font>elardasch</b> [vurzəl]/tʃardaʃ/)<br>
'''tz''' se izgovara kao '''c''' (npr. <b>je<font color="red">tz</font>t</b> /jetst/)<br>
Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedno slovo (npr. <b>Ba<font color="red">ll</b></font> [bal], <b>verwi<font color="red">rr</font>en</b> [vərvirən], <b>La<font color="red">mm</font></b> [lam], <b>ne<font color="red">nn</font>en</b> [nenən], <b>Ra<font color="red">pp</font>e</b> [rap], <b>We<font color="red">tt</font>er</b> [vetə], <b>we<font color="red">ck</font>en</b> [vekən] [wek+ken], <b>La<font color="red">ff</font></b> [laf], <b>e<font color="red">ss</font>en</b> [esən])<br>
'''v''' se ponekada izgovara kao '''f''', a ponekada kao '''v''' (npr. <b><font color="red">V</font>ater</b> /fatɐ/<br>
'''w''' se izgovara kao '''v''' (npr. <b><font color="red">W</font>agengeleise</b> /vagənʔgɛlaɪzə/)<br>
'''x''' se izgovara kao '''ks''' (npr. <b><font color="red">X</font>ylophon</b> /ksʏlɔfɔn/)<br>
'''z''' se izgovara kao '''c''' (IPA: ts) (npr. <b><font color="red">Z</font>eit</b> /tsaɪt/)<br>
'''ʔ''' označava da između dva slova postoji stanka, ali se ne piše (npr. <b>beamtet</b> /bəʔamtət/)<br><br>
Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogući su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.
 
[[Kategorija:Njemački jezik]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikibooks.org/wiki/Njemački_jezik/Abeceda_i_izgovor"