Antički grčki/Lekcija 1: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 125:
 
==Naglasak==
U grčkome jeziku postoje tri vrste naglasaka: '''akut''' (oštri) ´, '''gravis''' (teški) ` i '''cirkumfleks''' (zavinuti) ~ ili ^.
Akut se može naći samo na zadnja tri sloga, cirkumfleks na zadnja dva, a gravis samo na zadnjem. Cirkumfleks se može nalaziti jedino na dugom samoglasniku. Iz ovoga proizlazi da samo na jedno od zadnja tri sloga u nekoj riječi može pasti naglasak. Zbog toga su oni dobili i posebna imena: '''ultima''' (zadnji), '''penult''' (predzadnji) i '''antepenult''' (prije predzadnjeg; treći odozada).
Gravis naglasak pojavljuje se samo kada se riječ nalazi u rečenici zbog poretka riječi. Zbog toga se sada o njemu neće raspravljati.
Ponovimo duge i kratke samoglasnike u grčkome jeziku.
 
Grčki naglasak nije jednostavno rečeno naglasak onakav kakvog mi imamo u svojemu jeziku. To je zapravo ton. Dakle, kod naglašenih se riječi povećava ton (kao u glazbi). Kaže se da je cirkumfleks, prije označavan kao ´`, bio kombinacija akuta i gravisa.
{| class = "wikitable"
!kratki
|
|ο
|
|
|-
!dugi
|
|
|diftonzi (gotovo uvijek)
|}
Može se reći da je η dugi ε, a ω dugi ο. Postoji jedna specifičnost za samoglasnike α, η, ω. Kod njih se može naći iota indeks (ι ispod njih). Zbog toga dolazi jer su to prije bili diftonzi. Kada se to dogodi, oni se izgovaraju dugo. Ovo je pravilo važno jedino za α jer se ovi ostali svakako izgovaraju dugo. To izgleda ovako ᾳ.
 
Naglasak se nalazi na drugom slovu kod diftonga, isto kao i kod haka.
Što se tiče naglasaka, postoje pravila koja određuju na kojem mjestu može doći pojedini naglasak. Prvo se treba upoznati s podjelom riječi s obzirom na težnju naglaska da se nađe na početku (recesivni), tj. što bliže početku, i može mijenjati mjesto ili da se nađe na kraju (perzistentni), tj. ne blizu početka, i uglavnom ne mijenja mjesto. Jedino su glagoli recesivni, a sve ostale vrste riječi su perzistentne. Što se tiče naglaska, on se može pojaviti jedino na jednom od zadnja tri sloga. Ta tri sloga dobila su i posebne nazive. Zadnji slog naziva se ''ultima'', predzadnji ''penult'', a onaj ispred predzadnjeg, dakle treći odozada, naziva se ''antepenult''.
A sada slijede posebna pravila za svaki slog pojedinačno o mogućnosti primanja naglasaka.
 
Postoje i posebni nazivi za riječi ovisno o mjestu na kojem se neki naglasak nalazi.<br>
ANTEPENULT
'''Oksiton''' se naziva riječ koja ima '''akut''' na '''ultimi''', '''paroksiton''' riječ koja ima '''akut''' na '''penultu''', a '''proparoksiton''' riječ koja ima '''akut''' na '''antepenultu'''.
 
'''Perispomenon''' se naziva riječ koja ima '''cirkumfleks''' na '''ultimi''', a '''properispomenon''' riječ koja ima cirkumfleks na '''penultu'''.
Ovaj je slog moguće mjesto naglaska za glagole (recesivne riječi). Na ovome mjestu nikada ne može biti cirkumfleks. Ako je ultima kratka, tada na ovome mjestu može doći akut, a ako je duga, tada ovdje ne može doći naglasak.
 
'''Bariton''' je riječ koja na zadnjem slogu nema naglasak. Može se reći da su '''paroksiton''', '''proparoksiton''' i '''properispomenon''' riječi koje su ujedno i '''bariton'''.
PENULT
 
Kada se naglasak na riječi nalazi što bliže kraju, takva se riječ naziva recesivnom. To osobito vrijedi za glagole.
Ako je penult dug, a ultima kratka, tada naglasak mora biti cirkumfleks. U svim drugim slučajevima naglasak je akut.
 
Ako je '''antepenult''' naglašen, tada može imati '''akut'''. Ako je '''ultima''' duga ili završava na '''ξ''' ili '''ψ''', tada antepenult nije naglašen.
ULTIMA
 
Ako je '''penult''' naglašen, tada može imati '''cirkumfleks''' i to ako je '''penult''' dug, a '''ultima''' kratka. Inače ima '''akut'''.
Ovaj slog može uzeti bilo koji naglasak, ali samo za perzistentne riječi. Naglasak akut može biti bez obzira na sve, a cirkumfleks samo ako je ultima duga.
 
Krajnje αι i οι se broje kao kratki pri određivanju sloga.
SAŽETAK
 
Oksiton mijenja akut u gravis ispred druge riječi u istoj rečenici.<br>
Cirkumfleks može biti jedino na dugim slogovima i to samo na penultu, ako je ultima kratka, i na ultimi.
 
Akut može biti i na kratkim i na dugim slogovima i to na antepenultu, ukoliko je ultima kratka, na penultu, ako penult nije dug ili ako je penult dug, a ultima kratka, te na ultimi bez obzira na sve.