Esperanto/Lekcija 1: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitn. uskl.
Redak 1:
'''''Bonvenon'''! DobrodošliDobro došli na prvu lekciju Esperanta.iz esperanta! Lekcija se sastoji od nekoliko dijelova koje uključuju dijalog, gramatiku i vokabular te zadatke i prijevod dijaloga. Prije početka budite sigurni da ste pročitali i svladali [[Esperantoesperanto/Dodatak A|Dodatak A]]. Krenimo!''
 
==Dijalog==
Redak 12:
==Gramatika==
 
Pošto je Esperantoesperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenjivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači da je gramatika mnogo lakša od gramatike prirodnih jezika i da se brže uči i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.
 
=== Imenice ===
Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"
 
U Esperantuesperantu imenice završavaju na '''-o'''. Dio riječi koji se nalazi prije glasa '''-o''' se naziva ''korijenom riječi''. Na primjer u riječi '''urbo''' (grad), '''urb-''' je korijen, a nastavak '''-o''' čini ga imenicom.
 
Kada želimo napraviti množinu dodamo '''-j''' na kraju riječi, na primjer '''urboj''' (gradovi).
 
Evo nekoliko primjera imenica u Esperantuesperantu: '''homo''' (čovjek), '''domo''' (kuća), '''amikoj''' (prijatelji), '''kuko''' (torta), '''Johano''' (Ivan), '''Francio''' (Francuska) i '''ĝardeno''' (vrt).
 
Esperanto ima samo jedan određeni član '''la''', npr. '''la urbo'''. '''La''' se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.
Redak 32:
Evo nekoliko pridjeva : '''gaja''' (sretan), '''laca''' (umoran), '''bela''' (lijep), '''juna''' (mlad) i '''freŝa''' (svjež).
 
U Esperantuesperantu pridjev se mora slagati s imenicom u broju pa ako je ona u jednini i pridjev mora biti u jednini a ako je imenica u množini i pridjev mora biti u množini. Naprimjer: '''la freŝa kuko''' (svježa torta), '''la freŝaj kukoj''' (svježe torte); '''gaja homo''' (sretan čovjek), '''gajaj homoj''' (sretni ljudi).
 
Prefiks '''mal-''' mjenja Esperantskuesperantsku riječ u suprotno značenje - odlika koja značajno smanjuje broj riječi koji treba naučiti. Evo neki primjeri sa '''mal-''': '''malgaja''' (nesretan), '''mallaca''' (odmoran), '''malbela''' (ružan), '''maljuna''' (star) i '''malfreŝa''' (ustajao).
 
===Prilozi===
Prilozi su riječi koje opisuju glagole, pridjeve ili druge priloge. Govore nam način, mjesto, vrijeme i količinu. Neki primjeri za priloge su: "brzo", "usmeno", "kućno", i "pisaće".
 
Kada želiš pretvoriti neku riječ u Esperantuesperantu u prilog, zamjeni uobičajne završetke (-a za pridjev, -o za imenicu, i -i za glagole) sa -e.
 
Evo nekih primjera priloga u Esperantuesperantu: '''rapide''' (brzo), '''buŝe''' (usmeno), '''hejme''' (kućno), i '''skribe''' (pisaće).
 
Napominjemo da nisu svi prilozi po ovom pravilu, ali velika većina jest.
Redak 50:
{| style="text-align:center" border="1" cellspacing="0" cellpadding="5"
|-
! esperanto
! Esperanto
! hrvatski
! Hrvatski
|-
| mi
Redak 86:
{| style="text-align:center" border="1" cellspacing="0" cellpadding="5"
|-
! esperanto
! Esperanto
! hrvatski
! Hrvatski
|-
| mia
Redak 115:
 
===Glagoli - prezent===
Osnovna forma glagola je ''infinitiv''. U hrvatskom infinitivi završavaju na ti ili ći. U Esperantuesperantu, infinitiv glagola ima na kraju '''-i'''. Kada imenicu pretvaramo u glagol na imensku osnovu dodamo '''-i'''. Na primjer '''ludo''' (igra), '''ludi''' (igrati).
 
Kada želimo napraviti prezent glagola u Esperantuesperantu samo maknemo nastavak '''-i''' i korijenu riječi dodamo '''-as'''. Neki primjeri: '''mi legas''' (ja čitam), '''li ridas''' (on se smije), '''Roberto manĝas la kukon''' (Robert jede tortu).
 
U Esperantu nema konjugacije, stoga glagol isto izgleda kroz sva lica. Te je stoga uvijek potrebno koristiti osobnu zamjenicu ispred glagola.
 
===Objekt i Akuzativakuzativ===
Za razliku od hrvatskoghrvatskoga jezika, Esperantoesperanto ima samo jedan padež (akuzativ), koji nam služi za razlikovanje objekta radnje od vršitelja. Direktan objekt radnje '''uvijek''' se izražava u akuzativu.
 
Akuzativ se dobiva dodavanjem nastavka '''-n''' na imenicu. Ukoliko je imenica u množini prvo ide nastavak za množinu '''-j''' pa onda tek objektni nastavak.
Redak 133:
==Vokabular==
===Dijalog===
''Esperantoesperanto'' ''Hrvatskihrvatski''<br />
saluton bok
mia moje
Redak 150:
 
===Cjelokupni vokabular===
''Esperantoesperanto'' ''Hrvatskihrvatski''<br />
ami voljeti
amiko prijatelj
Redak 200:
 
{| border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|''Esperantoesperanto''
|''Hrvatskihrvatski''
|-
| Germanio
Redak 247:
''Kada si uspješno obavio ovu lekciju i riješio [[Esperanto/Lekcija 1/Vježba|zadatke]], možeš prijeći na [[Esperanto/Lekcija 2|drugu lekciju]]!''
 
[[Kategorija:Esperantoesperanto]]