|
=== Tradicionalni izgovor ===
Samoglasnici '''a e i o u''' izgovaraju se jednako: <font color="darkblue">'''a e i o u'''</font>.<br />
Samoglasnik '''i''' pred samoglasnikom čita se kao <font color="darkblue">'''j'''</font>: '''iam''' - <font color="darkblue">'''jam'''</font>.<br />
Samoglasnik '''y''' čita se kao <font color="darkblue">'''i'''</font>: '''Pyrrhus''' - <font color="darkblue">'''Pirus'''</font>.
Dvoglasnici (diftonzi) ''' thae rhoe''' izgovaraju se izgovarajukao <font color="darkblue">''' t re'''</font> :, a dvoglasnik ''' theatrumau''' -jednako. Npr. '''Caesar''', '''poena''', '''Augustus''' izgovaramo <font color="darkblue">''' teatrumCezar'''</font>, <font color="darkblue">''' Rhenuspena''' -</font>, <font color="darkblue">''' RenusAugustus'''</font>.<br /> ▼Neke riječi imaju znak dijereze, što znači da se svaki samoglasnik izgovara zasebno - npr. '''poëta''' - <font color="darkblue">'''poeta'''</font>.
Dvoglasnici (diftonzi)Suglasnik '''ae oec''' izgovarajuse sečita kao <font color="darkblue">'''ec'''</font>, a dvoglasnikispred '''aui e y''' jednako. Npr.: '''CaesarCicero''', - <font color="darkblue">'''poenaCicero'''</font>, '''AugustusCyrus''' izgovaramo- <font color="darkblue">'''CezarCirus'''</font>,; također ispred dvoglasnika '''ae oe''' koji imaju vrijedonst glasa <font color="darkblue">'''penae'''</font>, ('''amicae coepi''' - <font color="darkblue">'''Augustusamice cepi'''</font>).<br />
NekeSuglasnik riječi'''c''' imajuse znakčita dijereze,kao što<font značicolor="darkblue">'''k'''</font> daispred se'''a svakio samoglasnik izgovara zasebno - npr.u''': '''poëtaamica duco amicus''' - <font color="darkblue">'''poetaamika duko amikus'''</font>.<br />
DvoglasnikSuglasnik ''' phc''' se izgovaračita kao <font color="darkblue">''' fk'''</font> na kraju riječi: ''' philosophianunc''' - <font color="darkblue">''' filozofianunk'''</font>.<br /> ▼
Suglasnik '''c''' se čita kao <font color="darkblue">'''ck'''</font> ispredpred '''isuglasnikom e(koji y''':se '''Cicero'''po -pravilu <fontizgovara color="darkblue">'''Cicero'''</font>, '''Cyrus''' -kao <font color="darkblue">'''Cirusc'''</font>; također ispred dvoglasnika): '''ae oe''' koji imaju vrijedonst glasa <font color="darkblue">'''e'''</font> ('''amicae coepiecce''' - <font color="darkblue">'''amice cepiekce'''</font>).<br />
SuglasnikDvoglasnik '''cch''' se čitaizgovara kao <font color="darkblue">'''kh'''</font> ispred '''a o u''': '''amica duco amicusschola''' - <font color="darkblue">'''amika duko amikusshola'''</font>.<br />
Suglasnik '''cq''' seuvijek čitaima kaopokraj <fontsebe color="darkblue">'''ku'''</font> na kraju riječi: '''nuncqui''' -se čita kao <font color="darkblue">'''nunkkvi'''</font>.<br />
SuglasnikSkupina '''cngu''' sei čita kao <font color="darkblue">'''ksu'''</font> pred suglasnikom (kojisamoglasnikom se po pravilu izgovara kaočita <font color="darkblue">'''cngv, sv'''</font>): '''eccelingua''' - <font color="darkblue">'''ekcelingva'''</font> (samo kad su nenaglašeni).<br />
Dvoglasnik '''chph''' se izgovara kao <font color="darkblue">'''hf'''</font>: '''scholaphilosophia''' - <font color="darkblue">'''sholafilozofia'''</font>.<br />
SuglasnikDvoglasnici '''qth rh''' uvijekse imaizgovaraju pokraj sebe<font color="darkblue">'''ut r'''</font>: '''quitheatrum''' se- čita<font color="darkblue">'''teatrum'''</font>, '''Rhenus''' kao- <font color="darkblue">'''kviRenus'''</font>.<br />
Skupina '''ngu''' i '''suti''' pred samoglasnikomvokalom čita se čitakao <font color="darkblue">'''ngv, svci'''</font>: '''linguanatio''' - <font color="darkblue">'''lingvanacio'''</font>. (samoIpak se u nekim slučajevima čita kao <font color="darkblue">'''ti'''</font>: kad supred nenaglašeni)skupinom slijede slova '''x s t''' kao u riječi '''bestia'''.<br />
▲Dvoglasnik '''ph''' se izgovara kao <font color="darkblue">'''f'''</font>: '''philosophia''' - <font color="darkblue">'''filozofia'''</font>.<br>
▲Dvoglasnici '''th rh''' se izgovaraju <font color="darkblue">'''t r'''</font>: '''theatrum''' - <font color="darkblue">'''teatrum'''</font>, '''Rhenus''' - <font color="darkblue">'''Renus'''</font>.<br>
Skupina '''ti''' pred vokalom čita se kao <font color="darkblue">'''ci'''</font>: '''natio''' - <font color="darkblue">'''nacio'''</font>. Ipak se u nekim slučajevima čita kao <font color="darkblue">'''ti'''</font>: kad pred skupinom slijede slova '''x s t''' kao u riječi '''bestia'''.<br>
Suglasnik '''x''' se čita kao <font color="darkblue">'''ks'''</font>: '''dux''' - <font color="darkblue">'''duks'''</font>.
== Naglašavanje ==
Nositelj sloga je vokal ili diftong. Diftonzi su uvijek dugi, a vokali mogu biti dugi (označava se - iznad vokala) i kratki (označava se ˘ iznad vokala). Ako je nositelj sloga duži vokal ili diftong, slog je dug po prirodi. Ako je nositelj sloga kraći vokal, slog može biti dug ili kratak. Iako vokal ostaje kratak, slog će biti dug ako iza kratkog vokala slijede dva ili više konsonanta ili dvostruki konsonanti '''x''' i '''z''' (dužima po položaju - ''per positionem''): '''columba dux'''.<br />
Slog ne će biti dug po položaju ako iza kratkog vokala slijede konsonanti: '''b, p d, t, g, k, c, q''' + '''l, r'''.<br />
'''Qu''' nije dvostruki konsonant, pa će slog s kratkim vokalom ispred '''qu''' biti kratak. Vokal je uvijek dug pred: '''nf, ns, nct, gn'''.
Jednosložne riječi imaju naglasak na svom jedinom slogu: '''pax'''.<br />
Dvosložne riječi imaju naglasak na svom prvom slogu: '''liber'''.<br />
Trosložne i višesložne riječi naglašavaju pretposljednji slog ako je dug, a ako je pretposljednji kratak, naglasak je na trećem slogu od kraja bez obzira na njegovu dužinu.
== Rastavljanje riječi na slogove ==
Suglasnik između samoglasnika pripada sljedećem slogu, npr. '''me-di-cus'''.<br />
Kad je više suglasnika zajedno, sljedećem će slogu pripasti onaj suglasnik ili suglasnicki skup kojima mogu počinjati latinske riječi, npr. '''tem-plum, pal-pe-bra'''.<br />
Složenice rastavljamo na spoju, npr. '''ex-sequi'''
| 