Njemački jezik/Abeceda i izgovor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zamijenjen sadržaj stranice s »pizda nikada visa <gallery> Primjer.jpg|Opis1 Primjer.jpg|Opi #Preusmjeri {| class="wikitable" |- ! Tekst zaglavlja !! Tekst zaglavlja !! Tekst zaglavlja |-...«
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor
m Reverted 2 edits by 176.62.47.138 (talk) to last revision by Nesmir Kudilovic. (TW)
Oznaka: uklanjanje
Redak 1:
{{Njemački jezik}}
pizda nikada visa
 
<gallery>
== Njemačka abeceda ==
Primjer.jpg|Opis1
Njemačka abeceda ('''das Alphabet''') sadrži 26 slova, a to su:<br>
Primjer.jpg|Opi
<table>f
#Preusmjeri [[
<tr><td>'''a'''</td><td>a&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</td>
{| class="wikitable"
<td>'''j'''</td><td>jot&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</td>
|-
<td>'''s'''</td><td>es&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</td>
! Tekst zaglavlja !! Tekst zaglavlja !! Tekst zaglavlja
</tr><tr>
|-
<td>'''b'''</td><td>be</td>
| Primjer || Primjer || Primjer
<td>'''k'''</td><td>ka</td>
|-
<td>'''t'''</td><td>te</td>
| Primjer || Primjer || Primjer
</tr><tr>
|-
<td>'''c'''</td><td>ce</td>
| Primjer || Primjer || Primjer
<td>'''l'''</td><td>el</td>
|}
<td>'''u'''</td><td>u</td>
* <nowiki>Stavka popisa s grafičkim oznakama</nowiki><nowiki>ÈřŚǚǚǚǚǚǚǚǚǚǚ</nowiki>
</tr><tr>
]]
<td>'''d'''</td><td>de</td>
s2
<td>'''m'''</td><td>em</td>
</gallery>
<td>'''v'''</td><td>fau</td>
ŴűŠȘ
</tr><tr>
<td>'''e'''</td><td>e</td>
<td>'''n'''</td><td>en</td>
<td>'''w'''</td><td>ve</td>
</tr><tr>
<td>'''f'''</td><td>ef</td>
<td>'''o'''</td><td>o</td>
<td>'''x'''</td><td>iks</td>
</tr><tr>
<td>'''g'''</td><td>ge</td>
<td>'''p'''</td><td>pe</td>
<td>'''y'''</td><td>üpsilon</td>
</tr><tr>
<td>'''h'''</td><td>ha</td>
<td>'''q'''</td><td>ku</td>
<td>'''z'''</td><td>cet</td>
</tr><tr>
<td>'''i'''</td><td>i</td>
<td>'''r'''</td><td>er</td>
</tr></table>
Osim toga, postoje još i preglašeni samoglasnici '''ä''', '''ö''' i '''ü''', te '''ch''' /ce-ha/, '''ß''' /es-cet/, '''sch''' /es-ce-ha/, '''tsch''' /te-es-ce-ha/.
 
== Fonologija - izgovor njemačkih glasova ==
Njemačke se imenice uvijek pišu velikim slovom!
=== Samoglasnici (Vokale) ===
U njemačkom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, ä, ö, ü). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva načina izgovaranja: dugi i kratki.<br>
Dugi izgovor samoglasnika dogodit će se jedino u sljedećim uvjetima:
*dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)
*h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)
*ß slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Füße, Maße)
*diftong ie (dugo i)
Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje između ostalog i u sljedećim uvjetima:
*dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)
*iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)
Da bi se bilo u mogućnosti pravilno izgovarati samoglasnike njemačkoga jezika, potrebno je naučiti podjelu samoglasnika.<br>
Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:<br>
*1. vertikalna/okomita dimenzija
*2. horizontalna/vodoravna dimenzija
*3. položaj usana.
==== 1. Vertikalna/okomita dimenzija ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:
*a) visoki (i, u)
*b) srednji (e, o)
*c) niski (a)
IPA (International Phonetic Alphabet - internacionalna fonetička abeceda) koristi drugačije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:
*zatvoreni (i, u)
*gotovo zatvoreni
*zatvoreno-srednji
*srednji (e, o)
*otvoreno-srednji
*gotovo otvoreni
*otvoreni (a)
Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomične samoglasnike, one na granici između otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemačkom jeziku ima.
 
==== 2. Horizontalna/vodoravna dimenzija ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga položaja jezika prema nepcu:
*a) prednji (i, e)
*b) srednji (a)
*c) stražnji (o, u)
IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:
*prednji (i, e)
*gotovo prednji
*centralni (a)
*gotovo stražnji
*stražnji (u, o)
==== 3. Položaj usana ====
Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:
*a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)
*b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)
IPA koristi dva drugačija naziva:
*zaobljeni (u, o)
*nezaobljeni (i, e, a)
Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!<br>
Evo još jednom sa svim parametrima ():<br>
<table class = "wikitable">
<tr><th>IPA</th><th>Parametri</th></tr>
<tr><td>a</td><td>otvoreni, centralni, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>e</td><td>srednji, prednji, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>i</td><td>zatvoreni, prednji, nezaobljeni</td></tr>
<tr><td>o</td><td>srednji, stražnji, zaobljeni</td></tr>
<tr><td>u</td><td>zatvoreni, stražnji, zaobljeni</td></tr>
</table>
Samoglasnici njemačkog jezika:
<table class = "wikitable">
<tr><th>IPA</th><th>Primjeri</th><th>Parametri</th><th>Objašnjenje</th></tr>
<tr><th colspan = "4">Monoftonzi</th></tr>
<tr><td>a</td><td>D'''a'''ch</td><td>otvoreni, centralni, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova a; kao naše a</td></tr>
<tr><td>aː</td><td>B'''a'''hn</td><td>otvoreni, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova a;</td></tr>
<tr><td>ɛ</td><td>B'''e'''tt</td><td>otvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova e;</td></tr>
<tr><td>eː</td><td>B'''ee'''t</td><td>zatvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova e;</td></tr>
<tr><td>ɪ</td><td>Sch'''i'''ff</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova i;</td></tr>
<tr><td>iː</td><td>v'''ie'''l</td><td>zatvoreni, prednji, nezaobljeni</td><td>dugi izgovor slova i; kao naše i</td></tr>
<tr><td>ɔ</td><td>P'''o'''st</td><td>otvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova o;</td></tr>
<tr><td>oː</td><td>B'''oo'''t</td><td>zatvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova o;</td></tr>
<tr><td>ʊ</td><td>P'''u'''tz</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo stražnji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova u;</td></tr>
<tr><td>uː</td><td>P'''u'''te</td><td>zatvoreni, stražnji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova u; kao naše u</td></tr>
<tr><td>ɛ</td><td>h'''ä'''tte</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ä;</td></tr>
<tr><td>ɛː</td><td>w'''ä'''hle</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ä;</td></tr>
<tr><td>œ</td><td>H'''ö'''lle</td><td>otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ö;</td></tr>
<tr><td>øː</td><td>H'''ö'''hle</td><td>zatvoreno-srednji, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ö;</td></tr>
<tr><td>ʏ</td><td>f'''ü'''llen</td><td>gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni</td><td>kratki izgovor slova ü;</td></tr>
<tr><td>yː</td><td>f'''ü'''hlen</td><td>zatvoreni, prednji, zaobljeni</td><td>dugi izgovor slova ü;</td></tr>
<tr><th colspan = "4">Diftonzi</th></tr>
<tr><td>aɪ</td><td>w'''ei'''t</td><td></td><td>kratko a + kratko i; slično hrvatskom aj</td></tr>
<tr><td>aʊ</td><td>H'''au'''t</td><td></td><td>kratko a + kratko u; slično hrvatskom au</td></tr>
<tr><td>ɔʏ</td><td>H'''eu'''te</td><td></td><td>kratko o + kratko ü; slično hrvatskom oj</td></tr>
<tr><th colspan = "4">Reducirani/skraćeni samoglasnici</th></tr>
<tr><td>ɐ</td><td>Ob'''er'''</td><td>gotovo otvoreni centralni</td><td>slično hrvatskom a</td></tr>
<tr><td>ə</td><td>halt'''e'''</td><td>srednji centralni</td><td></td></tr>
</table>
*kratko ä i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16
Samoglasnik '''e''' čita se kao '''ə''' kada se pojavljuje na kraju riječi u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. '''halte''' /xaltə/), dok se '''er''' izgovara kao '''ɐ''' kada se nalazi na kraju riječi (npr. '''aber''' /abɐ/)
<br><br><u>Prijeglašeni samoglasnici</u><br>
'''ä''' se izgovara na već opisan način<br>
'''ö''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''o''', a pokušate izgovoriti glas '''e''', ili na već neki drugi način<br>
'''ü''' se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa '''u''', a pokušate izgovoriti glas '''i''', ili na već neki drugi način<br>
<br><u>Diftonzi</u><br>
'''ei''' se UVIJEK izgovara kao '''aj''' (tj. aɪ)<br>
'''ie''' se izgovara kao dugo '''i'''<br>
'''eu''' se izgovara kao '''oj''' (tj. ɔʏ)<br>
'''y''' se izgovara kao '''ü''' (tj. y)<br>
 
=== Suglasnici (Konsonanten) ===
'''b''' se izgovara kao '''p''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>lie<font color="red">b</font></b> /liːp/), a inače se izgovara kao '''b''' (npr. <b><font color="red">B</font>ach</b> /bax/)<br>
'''ch''' se izgovara kao mekano '''h''' (IPA: ç za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno više približiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici, <br>osim '''a''', '''u''' i '''au''' (npr. <b>lä<font color="red">ch</font>eln</b> /lɛçɛln/, <b>au<font color="red">ch</font></b> /aʊh/)<br>
'''ck''' se izgovara kao '''k''' (npr. <b>ba<font color="red">ck</font>en</b> /bakən/)<br>
'''d''' se izgovara kao '''t''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>Lie<font color="red">d</font></b> /liːt/), a inače se izgovara kao glas '''d''' (npr. <b><font color="red">D</font>ach</b> /dax/)<br>
'''dsch''' se izgovara kao '''dž''' (IPA: dʒ) (npr. <b><font color="red">Dsch</font>ungel</b> /dʒʊŋəl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)<br>
'''g''' se izgovara kao '''k''' kada se nalazi na kraju sloga (npr. <b>Zu<font color="red">g</font></b> /tsuːk/), a inače kao glas '''g''' (npr. <b><font color="red">g</font>ut</b> /guːt/);<br>ALI!!! Kada se '''g''' nalazi na kraju riječi sa samoglasnikom '''i''', izgovara se kao '''ih''' (IPA: iç)(npr. <b>zwanz<font color="red">ig</font></b> /tsvantsɪç/)<br>
'''g''' se ponekada, i to u stranim riječima, izgovara kao '''ž''' (IPA: ʒ) (npr. <b><font color="red">G</font>enie</b> /ʒɛniː/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)<br>
'''h''' se izgovara kao '''h''' (tvrdo) kada se nalazi na početku riječi (npr. <b><font color="red">H</font>und</b> /xʊnt/), a inače se glas '''h''' ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. <b>k<font color="red">ah</font>l</b> /kaːl/)<br>
'''ng''' (IPA: ŋ) se izgovara kao glas '''n''' u riječima ba'''n'''ka, a'''n'''ka (npr. <b>Hu<font color="red">ng</font>er</b> /xʊŋɐ/)<br>
'''ph''' se izgovara kao '''f''' (npr. <b><font color="red">Ph</font>oto</b> /fɔtɔ/)<br>
'''qu''' se izgovara kao '''kv''' (npr. <b><font color="red">Qu</font>aker</b> /kvakə/)<br>
'''r''' se NE IZGOVARA kao naše, u nekim slučajevima da, no, postoje tri načina:
*IPA: ʁ - kao francusko r
*IPA: ʀ - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao što mi rrrrrrrr})
*IPA: r - kao talijansko r (također i naše)
'''s''' se izgovara kao '''z''' kada se nalazi na početku riječi ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. <b><font color="red">S</font>ech</b> /zɛç/) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. <b>Ro<font color="red">s</font>e</b> /roːsə/), a inače se izgovara kao '''s''' (npr. <b>Lande<font color="red">s</font>kunde</b> /landɛskʊndə/)<br>
'''ß''' se izgovara kao '''s''' (npr. <b>wei<font color="red">ß</font></b> /vaɪs/)<br>
'''sch''' se izgovara kao '''š''' (IPA: ʃ)(npr. <b><font color="red">sch</font>webend</b> /ʃveːbənt/)<br>
'''sp''' se izgovara kao '''šp''' (npr. <b><font color="red">Sp</font>ort</b> /ʃpɔrt/)<br>
'''st''' se izgovara kao '''št''' (npr. <b><font color="red">St</font>allmut</b> /ʃtalmʊt/)<br>
'''th''' se izgovara kao '''t''' (npr. <b><font color="red">Th</font>ronfolger</b> /troːnfɔlgə/)<br>
'''-tien''' se izgovara kao '''cien''' (npr. <b>Kroa<font color="red">tien</font></b> /krɔatsiən/)<br>
'''-tion''' se izgovara kao '''cion''' (npr. <b>verauk<font color="red">tion</font>ieren</b> /fɛɐʔaʊktsɪɔniːrən/)<br>
'''tsch''' se izgovara kao '''č''' (IPA: tʃ)(npr. <b><font color="red">Tsch</font>ardasch</b> /tʃardaʃ/)<br>
'''tz''' se izgovara kao '''c''' (npr. <b>je<font color="red">tz</font>t</b> /jetst/)<br>
'''v''' se ponekada izgovara kao '''f''', a ponekada kao '''v''' (npr. <b><font color="red">V</font>ater</b> /fatɐ/<br>
'''w''' se izgovara kao '''v''' (npr. <b><font color="red">W</font>agengeleise</b> /vagənʔgɛlaɪzə/)<br>
'''x''' se izgovara kao '''ks''' (npr. <b><font color="red">X</font>ylophon</b> /ksʏlɔfɔn/)<br>
'''z''' se izgovara kao '''c''' (IPA: ts) (npr. <b><font color="red">Z</font>eit</b> /tsaɪt/)<br>
'''ʔ''' označava da između dva slova postoji stanka, ali se ne piše (npr. <b>beamtet</b> /bəʔamtət/)<br><br>
Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogući su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.
 
[[Kategorija:Njemački jezik]]