Latinski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 91:
|}
 
;Komentari
;Zapamtite
 
* Možda bi netko mogao imati zamjerke glede upotrebe glagola ''vocari'', no [[Terencije]] ga koristi u [[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus:text:1999.02.0086&query=line%3D%231220&word=qui]]jednoj od svojih drama u tom značenju. U francuskom se koristi glagol s'appeller koji potječe od gl. appellare,a u španjolskom gl. llamarse koji dolazio od lat. gl. clamare.<!-- ako netko smatra da je netočno koristiti gl. vocari,onda neka prepravi,al ja se držim terencija ako mi netko ne dokaže suprotno-->
 
;Primjeri
Redak 109:
 
==Kako si?==
 
<!--
{| {{španjolskaLatinska tablica|rječnik|¿QuéQuomodo talvales?|Kako si?|2}}
! Croatice
! Croata
! Latine
! Español
|-
|rowspan=2 | Kako si?
| Quomodo vales?
| ¿Qué tal? (''[[Media:Qué tal.ogg|poslušajte]]'')
|-
| ¿CómoQuomodo estáste habes?
|-
| rowspan=2 | Super!
| Optime!
| Fantástico
|-
| Fantástica
|-
| Vrlo dobro
| Muy bien
|-
| Dobro
| BienBene
|-
| Loše
| MalMale
|-
| Vrlo loše
| Fatal
|-
| A ti?
| ¿YEt tu?
|-
| Hvala
| Gratias ago
| Gracias (''[[Media:gracias.ogg|poslušajte]]'')
|}
;Komentari
;Zapamtite
 
Kao što se može vidjeti pitanje 'kako si' može se postaviti na nekoliko načina,a odgovara se:
Za neke od navedenih riječi u tablici iznad postoje dvije mogućnosti. Kada riječ završava na "o" onda se radi o muškom rodu, a kada završava na "a", to je ženski rod.
*a)Bene valeo
*b)Bene me habeo
*c)Bene sum
 
;Primjeri
 
* '''''RobertoPublius''': HolaAve, RosaPaulina. ¿QuéQuomodo talvales?''
*: Bok, RosaPaulina. Kako si?
* '''''RosaPaulina''': Muy bienOptime, graciasgratias ago. ¿YEt tu, RobertoPublie?''
*: Vrlo dobro, hvala. A ti, RobertoPublije?
* '''''RobertoPublius''': BienBene tambiénquoque. ¡Hasta luegoVale!''
*: Dobro sam također. Vidimo se kasnijeBok!
 
[[Španjolski jezik/Vježbe/¿Cómo te llamas?#Kako si?|Riješite vježbu]].
 
==ŠpanjolskaLatinska abeceda==
 
Ispod je navedena standardna latinska abeceda. U početku je abeceda imala 21 slovo, no kasnije su dodani z i y radi točnijeg pisanja grčkih riječi, a danas otvornik ''u'' razlikujemo od zatvornika ''v''.Te tako abeceda ima 24 slova. Neki još dodaju i ''j''.
Ispod je navedena standardna španjolska abeceda. Slova označena raznim bojama imaju svoja karakteristična svojstva.
 
{| border=0 width=100%
Line 166 ⟶ 160:
!2
!3
!4
!bgcolor="#E6EBBE"|4
!5
!6
Line 174 ⟶ 168:
!10
!11
!12
!bgcolor="#EBC4BE"|12
!13
!14
!bgcolor="#E6EBBE"|14
!15
!16
!17
!bgcolor="#CFEBBE"|17
!18
!19
Line 187 ⟶ 181:
!23
!24
!25
!bgcolor="#EBC4BE"|26
!27
!28
!29
|-bgcolor="#DEE7F5" valign=top align="center"
|a
|b
|c
|bgcolor="#F3F5DE"|ch
|d
|e
Line 203 ⟶ 191:
|h
|i
|jk
|bgcolor="#F5E1DE"|k
|l
|bgcolor="#F3F5DE"|ll
|m
|n
|bgcolor="#E7F5DE"|ñ
|o
|p
Line 218 ⟶ 203:
|u
|v
|bgcolor="#F5E1DE"|w
|x
|y
|z
|-
 
!colspan="29" bgcolor="#CFEBBE"|Bilješke o slovu ''Ñ''
|-
|colspan="29" bgcolor="#E7F5DE"|
''N'' i ''Ñ'' smatraju se dvama različitim slovima. U abecedi se redovito navode tako da je ''Ñ'' iza ''N'', bez obzira gdje se ''Ñ'' nalazilo u riječi. Tako npr. ''muñeca'' stoji iza riječi ''municipal''.
|-
!colspan="29" bgcolor="#E6EBBE"|Bilješke o slovima ''CH'' i ''LL''
|-
|colspan="29" bgcolor="#F3F5DE"|
''CH'' i ''LL'' smatrani su zasebnim slovima sve do sjednice Španjolske Kraljevske Akademije (''Real Academia Española''), kada je odlučeno da su to digrafi. Stoga su sve riječi koje započinju s ''CH'' ili ''LL'' popisane pod slovima ''C'' odnosno ''L''.
|-
!colspan="29" bgcolor="#EBC4BE"|Bilješke o slovima ''K'' i ''W''
|-
|colspan="29" bgcolor="#F5E1DE"|
''K'' i ''W'' slova su abecede koja se najčešće koriste samo kod posuđenica iz drugih jezika, kao npr. karate ili whiskey. Kao i u Hrvatskoj, riječ ''kilo'' označuje kilogram nečega.
|}
 
 
: ''Obavezno pogledajte i '''[[Španjolski jezik/Izgovor|pravila izgovaranja]]'''.''
 
==Kako se to piše?==
 
{| {{španjolskalatinska tablica|rječnik|¿QuéQuomodo talvales?|Kako si?|2}}
! Croatice
! Croata
! Latine
! Español
|-
| Kako se piše?
| Quomodo scribitur?
| ¿Cómo se escribe?
|-
| Piše se kao
| Scribitur
| Se escribe
|-
| Bkao R u imenuriječi BarcelonaRim
| ceu R in verbo Roma
| B de Barcelona
|}
 
; Primjeri
 
* '''''RobertoPlacus''': BuenosBonum díasdiem. MeVocor llamo RobertoPlacus. ¿Cómo teQui llamasvocaris?''
*: Dobar dan. Zovem se RobertoPlak. Kako se ti zoveš?
* '''''BenjamínManius''': HolaAve. MeVocor llamo BenjamínManius. ¿CómoQuomodo sescribitur escribe Roberto'Placus'?''
*: Zdravo. Ja sam BenjamínManije. Kako se piše RobertoPlak?
* '''''RobertoPlacus''': SeSribitur escribe RP (deceu Rioja);in O (de Orangutan'Pola'); BL (deceu Barcelonain 'leo'); EA (deceu Españain 'ave'); RC (deceu Riojain 'Caesar'); TU (deceu Tigrein 'utilis'); OS (deceu Orangutanin 'sex').''
*: Piše se kao RP u riječi RiojaPula, OL u orangutanlav, BA u Barcelonabok, EC u EspañaCezar, RU u Riojakoristan, TS u Tigre, O u orangutanšest.
* '''''BenjamínManius''': MuchasMaximas graciastibi gratias ago. ¡AdiósAve, RobertoPlace!
*: Puno ti hvala. Zbogom, RobertoPlak!<!-- neka netko stavi Plak u vokativ -->
 
 
[[Španjolski jezik/Vježbe/¿Cómo te llamas?#Kako se to piše?|Riješite vježbu]].
 
==Sažetak==
Line 274 ⟶ 245:
U ovoj lekciji naučili ste kako:
 
* pozdraviti ljude (''HolaAve; buenosbonum díasdiem; adiósvale'');
* se predstaviti (''Me llamoVocor <vaše ime>'');
* predstaviti druge (''Se llamaVocatur <neko ime>'');
* reći kako ste (''FenomenalOptime; fatal; bienbene'' i mnogo drugih fraza);
* slovkati svoje ime;
* pitati druge bilo što od iznad navedenoga (''¿CómoQui te llamasvocaris?; ¿CómoQuomodo estásvales?; ¿Cómo seQuomodo escribescribitur?'').
 
 
Sada biste trebali odraditi zadaću povezanu sa svakim odjeljkom ove lekcije, a nalazi se [[Španjolski jezik/Vježbe/¿Cómo te llamas?|ovdje]], zatim prevesti [[#Dijalog|dijalog s vrha lekcije]] prije prelaska na [[Španjolski jezik/Lekcija/¿Cuándo es tu cumpleaños?|drugu lekciju]].
-->
[[Kategorija:Latinski jezik]]