Programiranje u BASIC-u/Uvod

Programski jezik BASIC razvijen je 1963. godine na Darthmouth Collegeu u Hanoveru, New Hampshine (SAD). Skraćenica BASIC dolazi od engleske složenice Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code (početnički sve svrhisodni simbolički upravljački kod).

Početak

Večina programskih jezika rabi engleski jezik za svoje naredbe, i perfektno znanje ovog jezika nije preduvjet da bi se moglo programirati već je samo potrebno znati značenje naredbi u tom programskom jeziku - tj. ključne riječi ili naredbe. Isto tako visoko znanje matematike ili znanosti isto tako nije također preduvjet da bi se znalo ili da bi osoba postala vična programiranju.

Osnove

Programski jezik BASIC ima svjetski standard (ANSI/ISO/IEC Standard for Full BASIC; standard za potpuni BASIC), ali mnoge se tvrtke ne pridržavaju standarda u potpunosti te prilikom izrade svog proizvoda dodaju svoje posebnosti na vlastitu izvedbu i tako stvaraju svoj dijalekt. BASIC kao programski jezik još se drži u koraku s razvojem programiranja, tako da pisanje u BASIC-u neće programera ostaviti u vremenu neproceduralnog programiranja (GOTO naredba). BASIC u pojedinim izvedbama podržava objektno orijetirano programiranje (Visual Basic, Visual Basic .NET, Realbasic). Iako je BASIC može se reći malo zastario jezik, ipak pruža programeru mogućnost brzog razvoja programa odnosno validiranja nekog algoritma ili nekog koncepta. Noviji jezici kao: Rubi, Python, Java, i Perl u neku ruku su potisnuli BASIC u pozadinu za brzi razvoj programa, osobito kroz lakopristupne standardne biblioteke rutina koje na kraju postanu prošireni dio programskog jezika. Novije inačice BASIC-a imaju standardne biblioteke rutina, i isto je tako moguće da ih korisnik odnosno programer sam proširi.

Gdje nabaviti BASIC

BASIC program prevoditelj i/ili linijski prevoditelj može se kupiti ili nabaviti besplatno. Od besplatnih BASIC programskih okruženja navedena su sljedeća (ovo nije potpuni popis):

• Gambas (Glavna stranica za Gambas (na engleskom jeziku))
  • Linux (Ubuntu, Fedora, RedHat..)
• FreeBASIC (Glavna stranica za FreeBASIC (na engleskom jeziku))
  • Windows, Linux, OS X, XBox
• Microsoft Small Basic (Glavna stranica sa Microsoft Small Basic (na engleskom jeziku))
  • Windows
• QBASIC (Glavna stranica za QBASIC (na engleskom jeziku))
  • Windows, Linux, OS X
• Emulator 8 bitnog racunala (Imaju BASIC u ROM-u, npr ORAO, C64, Spectrum)
  • Windows, Linux, OS X

Elementi BASIC-a

Osnovni znakovi i ključne riječi

Osnovni znakovi svakog programskog jezika jesu brojevi, slova i posebni znakovi koji skupa s ključnim riječima čine jedan programski jezik. U BASIC-u postoji skup riječi koje se zovu ključne riječi iz razloga jer su one definirane za isključivu uporabu od strane programa prevoditelja i moraju se rabiti na određeni način i ne mogu se koristiti za ime varijabli, funkcija ili potprograma. Na primjer u Orao BASIC v 1.2 ključne riječi su sljedeće:

• SAVE, LOAD, LOADC, LIST, INPUT, DATA, READ, RESTORE, PRINT, FOR. NEXT, GOTO, GOSUB. RETURN
• REM, ON, IF. THEN, DIM, ASC, CHR$, LBFT$, RIGHT$, MID$, LEN, STR$, VAL, ABS, INT, RND, SGN
• SQR, EXP, LOG, SIN, COS, TAN, ATN, POS, SPC, TAB, RUN, STOP, CONT, END, NEW, MOV, DRAW, PLOT, USR
• AND, OR, POKE, PEEK, DEF FN

• ABS, ASC, ATN, BEEP, CDBL, CHAIN, CHDIR, CHR$, CINT, CIRCLE, CLEAR, CLOSE, CLS, COLOR, COMMON, COS, CSNG, CSRLIN, DATA, DATE$
• DIM, DRAW, ENVIRON, EOF, ERASE, ERROR, EXP(n), FIELD, FILES, FOR, NEXT, GET, GOTO, HEX$, IF, INKEY$, INP, INPUT, INPUT#, INPUT$, INSTR
• INT, KEY, KILL, LEFT$, LEN, LET, LINE, LINE, INPUT, LOCATE, LPRINT, LPRINT, USING, MID$, MKDIR, NAME, OCT$, ON COM, ON ERROR GOTO
• ON KEY, ON PLAY, ON STRIG, ON TIMER, OPEN, OPEN COM, OUT, OPTION BASE, PAINT, PALETTE, PALETTE USING, PCOPY, PEEK, PLAY, POINT
• POKE, POS, PRESET, PRINT, PRINT USING, PRINT#, PRINT# USING, PSET, PUT, RANDOMIZE, READ, REM, RESET, RESTORE, RETURN
• RIGHT$, RMDIR, RND, SCREEN, SGN, SHELL, SIN, SOUND, SPACE$ , SQR, STICK, STOP, STR, STRIG, STRING, SWAP, TAN, TIME$
• TIMER, VAL, VIEW, WAIT, WHILE, WEND, WIDTH, WINDOW, WRITE, WRITE#

Komentari

Komentari ili bilješke su objašnjenja koja se nalaze između redaka u programu i služe za: objašnjene, potsjetnik programeru, ili su dio programske dokumentacije. Tekst koji se nalazi u komentaru, nije od nikakve koristi stroju. Komentari se obično unose iza naredbe REM (eng. skraćenica za REMARK hrv. opaska). U QBASIC-u komentari se mogu pisati poslije znaka ' ,

Primjer:

REM Ovo je komentar
' Ovo je komentar

Varijable i podatkovne strukture

1. Varijable
2. Matrice
3. Podatkovne strukture

Kontrolne strukture

1. IF ... THEN ... ELSE
2. FOR...TO..STEP..NEXT
3. GOTO
4. GOSUB
5. WHILE ... WEND
6. REPEAT ... UNTIL

Jednostavni primjeri u BASIC-u

1. Prvi program

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: BASIC

Wikipedija ima materijala na temu: BASIC