Wikiknjige

Latinski jezik/Lekcija/radna: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Uklonjena promjena suradnika 93.143.53.235, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 79.175.94.242
Redak 90:
Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi zovu se jednim imenom imena(''nomina'') ili imenske riječi.
Mijenjanje imenskih riječi zove ''deklinacija(sklanjanje)'', a mijenjanje glagola ''konjugacija(sprezanje)''.
===Malo o piširečenicama i sličnome===
 
PišoRečenicu se sastoje od glavića i tijelariječi. PišoRečenice kojikoje se nesastojisastoje od glavićasubjekta i tijelapredikata zovezovu se ''jednostavnojednostavne ništarečenice''. Ako muim pridodamo glavićobjekt(e) iili tijelopriložne ioznake jošdobit akoćemo je''jednostavne velikproširene onda je to "batina"rečenice''.
PišoSubjekt je uvijek u ogromannominativu. PišoPredikat se slaže s pikicomsubjektom u licu, broju (i rodu ,kada je to moguće). Bliži(izravni/direktni/upravni) pišoobjekt je pišulinacu (manjilatinskom pišou jeakuzativu. pišo a(bliži većiobjekt je pišulinac a najvećiobjekt koji dolazi iz Indonezije uz crne dlakeglagole uz koje se može postaviti pitanje: zaštokoga, ješto?. takoNpr. velik????vidjeti [koga,što] učenika)
 
U lat. kao i u hrv. postoje
Redak 111:
 
Prije nego što počnemo naučit ćemo još jedna pojam vezan uz glagole, a to je infinitiv. Infinitiv je neodređeni glagolski način, kažemo neodređeni zato što za razliku od određenih glagolskih oblika, ne označuje lice niti broj (u hrv. ne označuje niti vrijeme). Npr. pisati,učiti,peći. U hrv infinitivni nastavak je –ti ili –ći dok je to u latinskom –re.
 
===Glagoli - 1. ili a konjugacija===
Infinitiv u prvoj konjugaciji završava '–are'.
Dobavljeno iz "https://hr.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik/Lekcija/radna"