|
'''Porgramski jezik BASIC''' razvijen je [[1963]]. godine na Darthmouth Collegeu u Hanoveru, New Hampshine (SAD). Skraćenica BASIC dolazi od engleske složenice Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code (početnički sve svrhisodni simbolički upravljački kod).
== Početak ==
Večina programskih jezika koristirabi [[engleski jezik]] za svoje naredbe, i perfektno znanje ovog jezika nije preduvjet da bi se moglo programirati već je samo potrebno znati značenje komandinaredbi u tom programskom jeziku - tj. ključne riječi ili komandenaredbe. Isto tako visoko znanje matematike ili znanosti nije također preduvjet da bi se znalo ili da bi osoba bila vična programiranju.
== Osnove ==
Programski jezik BASIC ima svjetski standard (ANSI/ISO/IEC Standard for Full BASIC (standard za potpuni BASIC), ali mnoge se tvrtke se ne pridržavaju standarda u potpunosti te prilikom izrade svog proizvoda stavedodaju svojsvoje dodirposebnosti na svojojvlastitu izvedbiizvedbu i tako stvaraju svoj dijalekt. BASIC kao programski jezik još se drži u koraku sas razvojem programiranja, tako da pisanje u BASICuBASIC-u neće programera ostaviti u vremenu neproceduralnog programiranja (GOTO naredba). BASIC u pojedinim izvedbama podržava objektoobjektno orijetirano programiranje (Visual Basic, Visual Basic .NET, Realbasic). Iako je BASIC može se reći malo zastarjeozastario jezik, ipak pruža programeru mogućnost brzog razvoja programa odnosno validiranja nekog algoritma ili nekog koncepta. Noviji jezici kao: Rubi, Python, Java, i Perl u neku ruku su potisnuli BASIC u pozadinu za brzi razvoj programa, osobito kroz lakopristupne standardne biblioteke rutina koje na kraju postanu prošireni dio programskog jezika. Novije inačice BASICaBASIC-a imaju standardne biblioteke rutina, i isto je tako je moguće da ih korisnik odnosno programer da ih sam proširi.
==Gdje nabaviti BASIC ==
BASIC program prevodilacprevoditelj i/ili linijski prevodilacprevoditelj može se kupiti ili nabaviti besplatno. Od besplatnih BASIC programskih okruženja navedena su sljedeća (ovo nije potpuni popis):
* Gambas ([http://gambas.sourceforge.net/en/main.html Glavna stranica za Gambas (na engleskom jeziku)])
** Linux ([[Ubuntu]], Fedora, RedHat..)
* FreeBASIC ([http://www.freebasic.net/ Glavna stranica za FreeBASIC (na engleskom jeziku)])
** Windows
==Elementi BASICaBASIC-a==
===Osnovni znakovi i ključne riječi===
Osnovni znakovi svakog programskog jezika jesu brojevi, slova i posebni znakovi koji skupa sas ključnim riječima čine jedan programski jezik. U BASICuBASIC-u postoji skup riječi koje se zovu ključne riječi iz razloga jer su one definirane za isključivoisključivu korištenjeuporabu od strane programa prevodiocaprevoditelja i moraju se koristitirabiti na određeni način i ne mogu se koristiti za ime varijabli, funkcija ili potprograma. Na primjer u Orao BASIC v 1.2 ključne riječi su sljedeće:
* AND, OR, POKE, PEEK, DEF FN
Neki primjeri koji su pokazani u ovoj knjizi napisani su QBASICuQBASIC-u, a za QBASIC postoje sljedeće ključne riječi:
* ABS, ASC, ATN, BEEP, CDBL, CHAIN, CHDIR, CHR$, CINT, CIRCLE, CLEAR, CLOSE, CLS, COLOR, COMMON, COS, CSNG, CSRLIN, DATA, DATE$
===Komentari===
Komentari ili opaskebilješke su objašnjenja kojikoja se nalaze između redaka u programu i služe za: objašnjene, potsjetnik programeru, ili su dio programske dokumentacije. Tekst koji se nalazi u komentaru, nije od nikakve koristi stroju. Komentari se obično unose iza naredbe REM (eng. skraćenica za REMARK hrv. opaska). U QBASICuQBASIC-u komentari se mogu pisati poslje znaka ' ,
Primjer:
#[[Programiranje u BASICu/BKontrolne strukture /REPEAT ... UNTIL|REPEAT ... UNTIL]]
== Jednostavni primjeri u BASICuBASIC-u ==
#[[Programiranje u BASICu/BJednostavni primjeri u BASICu /Prvi program|Prvi program]]
== Složeni primjeri u BASICuBASIC-u ==
== Jako složeni primjeru u BASICuBASIC-u ==
== Daljnje čitanje==
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = BASIC (programming language)
|commonscathr = BASIC
|wikipedija = BASIC
}}
[[en:BASIC Programming]]
| 