Turski jezik/Lekcija/Tanıştığıma memnun oldum!

Tanıştığıma memnun oldum! na turskome jeziku znači Drago mi je što mo se upoznali! To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije:

• Merhaba! Nasılsın? - Bog! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom
• Adın ne? - Kako se zoveš? - dijalog upoznavanja
• A, be, ce... - turska abeceda
• Arkadaşlar - Prijatelji - imenice
• Sevmek - Voljeti - glagoli
• Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice
• Senin ve benim - Tvoje i moje - prisvojne zamjenice i nastavci
• Soyut - Sažetak

Slap Manavgat

Pamukkale

Merhaba! Nasılsın? - Zdravo! Kako si?

Brojni su ljudi oko nas. Neke od njih poznajemo i prirasli su nam srcu. Neke posebno poštujemo i persiramo im. Sve njih svakodnevno susrećemo i pozdravljamo ih iskreno im želeći sve najbolje. Stoga naučimo ih pozdraviti i na turskome. Slijedeći dijalog je najednostavniji dijalog susreta, a sugovornici su se sreli tijekom dana.

Dijalog: Ali: İyi günler Selin! Selin: İyi günler Ali! Ali: Nasılsın? Selin: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın? Ali: Sağ ol. Ben de iyiyim. Hoşça kal Selin. Görüşürüz. Selin: Güle güle Ali.

Prijevod: Ali: Dobar dan, Selin! Selin: Dobar dan, Ali! Ali: Kako si? Selin: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? Ali: Hvala. I ja sam dobro. Vidimo se. Zbogom. Selin: Zbogom, Ali.

Objašnjenje: U ovome se dijalogu sugovornici koriste pozdravima susreta i razilaska. Osnovi pozdrav susreta jeste Merhaba!, što odgovara hrvatskome Bok!, dok je osnovni pozdrav razilaska Görüşürüz!, što znači Zbogom!. Vidimo da se pozdravi koriste identično u oba jezika. O konstrukciji İyiyim. - Dobro sam. ćemo više na kraju lekcije, a za sada je važno njeno značenje. Konstrukciju Ben de..., što znači I ja sam... koristimo kada želimo izreći osobno slaganje sa stavom sugovornika, a kroz ostala lica ovu konsstukciju ćemo mijenjati kasnije.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Saygılar Pozdravi
Türkçe	Hırvatça
Merhaba!	Bog!/Zdravo!
Günaydın./İyi sabahlar.	Dobro jutro.
İyi günler.	Dobar dan.
İyi akşamlar.	Dobro veče.
İyi geceler.	Laku noć.
Nasılsın?/Nasılsınız?	Kako si?/Kako ste?
İyiyim.	Dobro sam.
iyi	dobro
Teşekkur ederim./Sağ ol.	Hvala.
Görüşürüz./Görüşmek üzere./Güle güle.	Zbogom.
Hoşça kal./Hoşça kalın.	Vidimo se.
Ben de...	I ja sam...

Adın ne? - Kako se zoveš?

Čovjek je društveno biće i njegova potreba za društvom je neporeciva. Svijet oko nas je ogroman i mnogo je ljudi koje ne poznajemo. Ali želja za upoznavanjem osobe koja namse na prvi pogled svojim postupcima, govorom ili izgledom svidi, ponekad je jača i od nas samih. Što ako je ta osoba Turkinja ili Turčin? Naučimo ih upoznati!

Dijalog: İva: Merhaba! Ramis: Merhaba! İva: Nasılsın? Ramis: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın? İva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne? Ramis: Benim adım Ramis. Senin adın ne? İva: Benim adım İva. Kaç yaşındasın Ramis? Ramis: Ben 17 (on yedi) yaşındayım. Sen kaç yaşındasın İva? İva: Ben de 17 yaşındayım. Ramis: Çok güzel! Tanıştığıma memnun oldum İva. İva: Ben de memnun oldum.

Prijevod: İva: Bok! Ramis: Bok! İva: Kako si? Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti? İva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš? Ramis: Zovem se Ramis. A kako se ti zoveš? İva: Zovem se İva. Koliko imaš godina, Ramise? Ramis: Imam 17 (sedamnaest) godina. A koliko ti imaš godina, İva? İva: I ja imam 17 godina. Ramis: Odlično! Drago mi je što smo se upoznali, İva. İva: I meni je drago.

Objašnjenje: Ovo je klasični dijalog upoznavanja. Dijalogu susreta, kao osnovi, dodani su i pitanja i odgovori o imenu i starosti, te izraz zadovoljstva međusobnim upoznavanjem. Izraz Adın ne? - Kako se zoveš? koristimo kada pitamo osobe koje su približno naših godina i mlađe od nas, dok je izraz Adınız ne? - Kako se zovete? izraz persiranja koji upućujemo osobama starijim od nas samih. Persiranje je uobičajeno i između dvije starije osobe. Ista pravila vrijede i za izraze Kaç yaşındasın? -Koliko imaš godina?, odnosno Kaç yaşındasınız? - Koliko imate godina?. Naravno, nije prilično pitati stariju osobu koliko ima godina. Tu je i izraz Tanıştığıma memnun oldum!, odnosno Tanıştığımıza memnun oldum! kojime izražavam zadovoljstvo upozanavajem neke osobe.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Tanışma Upoznavanje
Türkçe	Hırvatça
Adın ne?/Adınız ne?	Kako se zoveš?/Kako se zovete?
Benim adım...	Zovem se...
Kaç yaşındasın?/Kaç yaşındasınız?	Koliko imaš godina?/Koliko imate godina?
İyi akşamlar.	Dobra večer.
İyi geceler.	Laku noć.
Nasılsın?/Nasılsınız?	Kako si?/Kako ste?
Çok güzel!	Odlično!/Super!/Bravo!/Jako lijepo!
güzel	lijepo
çok	jako/mnogo/puno
Tanıştığıma memnun oldum!/Tanıştığımıza memnun oldum!	Drago mi je što smo se upoznali!

A, be, ce...

Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su označeni glasovi osobitih svojstava.

1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18	19	20	21	22	23	24	25	26	27	28	29
A a	B b	C c	Ç ç	D d	E e	F f	G g	Ğ ğ	H h	I ı	İ i	J j	K k	L l	M m	N n	O o	Ö ö	P p	R r	S s	Ş ş	T t	U u	Ü ü	V v	Y y	Z z
Bilješke o glasu C c
Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara približno hrvatskome "Đ", a nikako kao "C", na primjer riječ pencer se izovara kao penđer, a ne pencer. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Dž i Đ.
Bilješke o glasu Ç ç
Ç se izgovara približno kao hrvatsko Ć, na primjer çok se izgovara kao ćok. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Č i Ć.
Bilješke o glasu Ğ ğ
Ğ je yumuşak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u riječi gotovo i ne osjeti, već se afirmira kao duži prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju riječi kao produženi izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer riječ eğelence ćemo izgovoriti kao e-elenđe, a riječ dağ kao da-a. U turskom jeziku ne postoji riječ koja započinje ovim glasom.
Bilješke o glasovima I ı i İ i
I ı je poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i može se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom jeziku javlja u riječima krv i crn među glasovima k, odnosno c i r. U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski İ i. Tako se riječ ilkbahar čita kao ilkbahar, a riječ ıhlamur čita kao əhlamur, jer glas I ı odgovara engleskome Ə.
Bilješka o glasovima J j i Y y
J j je glas koji prilično odgovara hrvatskome glasu Ž, s tim da se nešto mekše izgovara. Tako se riječ Japonya izgovara kao Žapon-ja. Iz ove riječi vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj već kao zaseban glas, dakle n-j i l-j.
Bilješka o glasu Ş ş
Ş ş je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome Š, ali se izgovara nešto mekše. Tako se riječ şişek izgovara kao šišek.

Slovo ö i ü se ne mogu opisati kako se izgovaraju pa zbog toga nisu navedeni!

U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kalın) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.

KALIN				İNCE
A a	I ı	O o	U u	E e	İ i	Ö ö	Ü ü

U jeziku riječi sadržavaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u riječi, tvori se i nastavak.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Dil Jezik
Türkçe	Hırvatça
harf	slovo
sayı	broj
hece	slog
kelime	riječ
cümle	rečenica
konuşma	razgovor
dil	jezik
dil bilgisi	gramatika
isim	imenica
fiil	glagol
zamir	zamjenica
sıfat	pridjev

Arkadaşlar - Prijatelji

Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrebne. Od najranijih vremena on ima potrebu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicama u turskome jeziku i načinu tvorbe množine!

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! İsimler Imenice
Türkçe	Hırvatça
kalp	srce
arkadaş	prijatelj
aşk, sevgili	ljubav
kitap	knjiga
bilgi	znanje
ev	kuća, dom
insan	čovjek
mutluluk	sreća
güzellik	ljepota
güneş	sunce
ruh	duša

U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su neke riječi stranog porijekla.

Primjeri:

• arkadaş (prijatelj) - arkadaşlar (prijatelji)
• ev (kuća, dom) - evler (kuće, domovi)
• kalp (srce) - kalpler (srca)

Sevmek - Voljeti

Stalno nešto radimo i trebamo svoja postignuća nekako imenovati. Tomu služe glagoli. Naučimo koristiti glagole turskoga jezika!

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum! Fiiler Glagoli
Türkçe	Hırvatça
sevmek	voljeti
bilmek	znati
hissetmek	osjećati
anlamak	razumjeti
yapmak	praviti, činiti
çalışmak	raditi
yemek	jesti
içmek	piti
öğrenmek	učiti
olmak	biti
yazmak	pisati
okumak	čitati

Kod infinitiva glagola opet možemo primijetiti primjenu podjele samoglasnika na tvrde i mekane. Ukoliko je zadnji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -mak, a ukoliko je mekani, koristimo nastavak -mek.

Primjeri:

• okumak - čitati
• gülmek - smijati se.

Sen ve ben - Ti i ja

Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. Sa zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu Şahıs zamirleri i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod. Također dijele se na tekil şahıs zamirleri - jedninu i çoğul şahıs zamirleri - množinu, u prvom, drugom i trećem licu.

Şahıs zamirleri - Osobne zamjenice

Tekil	Jednina	Çoğul	Množina
Ben	Ja	Biz	Mi
Sen	Ti	Siz	Vi
O	On/Ona/Ono	Onlar	Oni/One/Ona

Senin ve benim - Tvoje i moje

Svaki čovjek ima nešto što mu je zaista vrijedno i mnogo mu znači. On to posjeduje. Zato naučimo prisvojne zamjenice i nastavke turskog jezika - iyelik zamirleri ve ekleri!

İyelik zamirleri - Prisvojne zamjenice

Tekil	Jednina	Çoğul	Množina
Benim	Moje	Bizim	Naše
Senin	Tvoje	Sizin	Vaše
Onun	Njegovo/Njeno	Onların	Njihovo

İyelik ekleri - Prisvojni nastavci

	Posljednji samoglasnik u riječi
Lice	a,ı	e,i	o,u	ö,ü
Benim	-ım	-im	-um	-üm
Senin	-ın	-in	-un	-ün
Onun	-ı	-i	-u	-ü
Bizim	-ımız	-imiz	-umuz	-ümüz
Sizin	-ınız	-iniz	-unuz	-ünüz
Onların	-ları	-leri	-ları	-leri

Örnekler - Primjeri

	Imenica
Lice	baş - glava	ev - kuća	okul - škola	köy - selo
Benim	başım	evim	okulum	köyüm
Senin	başın	evin	okulun	köyün
Onun	başı	evi	okulu	köyü
Bizim	başımız	evimiz	okulumuz	köyümüz
Sizin	başınız	eviniz	okulunuz	köyünüz
Onların	başları	evleri	okulları	köyleri

Soyut - Sažetak

U ovoj lekciji smo naučili:

• Voditi jednostavne dijaloge upoznavanja i susretanja, te pozdravljati se na turskome jeziku!
• Naučili smo tursku abecedu, te najvažnije gramatičko pravilo - podjelu samoglasnika na tvrde i meke!
• Saznali kako se tvori množina imenica i infinitiv glagola!
• Sada znamo i osobne i prisvojne zamjenice i njihovu uporabu!
• Znamo i mnogo novih, lijepih i korisnih riječi izraza!
• Preostaje još samo utvrditi gradivo pomoću vježbi ...