Latinski jezik/Lekcija/četvrta

Lekcija 4 — Lectio quarta — C. Iulius Cesar: Commentarii de bello Gallico

Tekst - Structura verborum

Gallia est omnis divisa¹ in partes tres, quarum² unam incolunt Belgae, aliam³ Aquitani, tertiam qui ipsorum⁴ lingua Celtae, nostra Galli appellantur⁵. Hi⁶ omnes lingua, institutis, legibus inter se⁷ differunt⁸. Gallos ab⁹ Aquitanis Garumna flumen, a⁹ Belgis Matrona et Sequana dividit. Horum omnium¹⁰ fortissimi¹¹ sunt Belgae, propterea quod a cultu atque humanitate provinciae longissime absunt, minimeque ad eos mercatores saepe commeant atque ea quae ad effeminandos animos pertinent important, proximique sunt Germanis, qui trans Rhenum incolunt, quibuscum continenter bellum gerunt. Qua de causa Helvetii quoque reliquos Gallos virtute praecedunt, quod fere cotidianis proeliis cum Germanis contendunt, cum aut suis finibus eos prohibent aut ipsi in eorum finibus bellum gerunt. Eorum una, pars, quam Gallos obtinere dictum est, initium capit a flumine Rhodano, continetur Garumna flumine, Oceano, finibus Belgarum, attingit etiam ab Sequanis et Helvetiis flumen Rhenum, vergit ad septentriones. Belgae ab extremis Galliae finibus oriuntur, pertinent ad inferiorem partem fluminis Rheni, spectant in septentrionem et orientem solem. Aquitania a Garumna flumine ad Pyrenaeos montes et eam partem Oceani quae est ad Hispaniam pertinet; spectat inter occasum solis et septentriones.

---

¹ est divisa je pasivni perfekta od divĭdo, 3. -visi, visum; prevedi je podjeljena
² quarum prevedi čiji
³ aliam prevedi drugi
⁴ ipsorum je fraza; prevedi u svom
⁵ appellantur je pasivni prezent; prevedi zovu se
⁶ hi je množina od hic, haec, hoc; prevedi ovi
⁷ inter, inter se prevedi među, međusobno
⁸ differunt dolazi od nepravilnog glagola differo, differre, distuli, dilatum; prevedi razlikuju se
⁹ ab, a je prijedlog s ablativom; prevedi od
¹⁰ horum omnium je fraza; prevedi od svih ovih
¹¹ fortissimi je superlativ od fortis, -e; prevedi najhrabriji

Rimske znamenke

Osnovne rimske znamenke su:

Rimska znamenka	Arapska znamenka
I	1
X	10
L	50
C	100
D	500
M	1000

Ostale su brojeve zapisivali na drugačiji način. Ako je ispred većeg broja bio manji, tada se od većeg broja oduzeo taj manji, a u drugom slučaju su se zbrajali. No, broj 4 su zapisivali malo drugačije. Originalno se taj broj zapisivao kao IIII, jer je broj IV označavao njihovog boga Jupitera (prije Rimljani nisu poznavali slovo U; umjesto njega su koristili V, pa je broj četiri, IV, bio prva dva slova u imenu njihovog boga Jupitera, IVPPITER). U novije je vrijeme uvedeno pravilo zbrajanja, odnosno oduzimanja. Pronađeni su zapisi s IIIII (5) i IIX za 8 te VV za 10. Na nekim je zgradama bio MDCCCCX (1910). Zapis o godini krunidbe kralja Zvonimira iz 925. godine je zapisan kao DCCCCXXV umjesto CMXXV.

Rimljani su veće brojeve od 4000 zapisivali na drugačiji način. Stavljali su crto iznad pojedinih brojeva koja je označavalo 1000, tj. množenje s tisuću. Pa se tako broj 5000 pisao kao V, a 1 000 000 kao M. Koristili su i | koja je označavala množenje sa sto. | su koristili kao zagradu, npr. broj 500 000 |V| O decimalnim brojevima kasnije!

Gramatika - Grammatica

Imenice - 4. ili U - deklinacija/Substantiva - IV. aut U - declinatio

Imenice ove deklinacije se dijele na:

• imenice srednjeg roda te
• imenice muškog i ženskog roda

Imenice muškog i ženskog roda se dekliniraju na sljedeći način:

padež jednina prijevod N fructus plod G fructus ploda D fructui plodu A fructum plod v fructus plode Ab fructu o pludu, s plodom

padež množina prijevod N fructus plodovi G fructuum plodova D fructibus plodovima A fructus plodove v fructus plodovi Ab fructibus o pludovima, s plodovima

Imenice srednjeg roda dekliniraju se ovako:

padež jednina prijevod N cornu rog G cornus roga D cornu rogu A cornu rog v cornu rogu/rože Ab cornu o rogu, s rogom

padež množina prijevod N cornua rogovi G cornuum rogova D cornibus rogovima A cornua rogove v cornua rogovi Ab cornibus o rogovima, s rogovima

Komentar

• kao što vidite, nominativi i vokativi su jednaki
• imenicama srednjeg roda su dativ, akuzativ, vokativ i ablativ jednine jednaki
• postoje imenice koje dativ i ablativ množine imaju na ubus, a to su:
• portus, -us, m. = luka
• quercus, -us, f. = hrast
• specus, -us, m. = pećina
• lacus, -us, m. = jezero
• acus, -us, f. = igla
• arcus, -us, m. = luk (oružje, strijeljanje iz luka)
• partus, -us, m. = porod

Perfekt aktivni

Za tvorbu perfekta aktivnog (to je obični perfekt, npr. učio sam), koristi se perfektna osnova. Kod nepravilnih glagola, ona je treći oblik glagola u navođenju. (npr. moneo, 2. monui, monitum) Kod pravilnih glagola (npr. amo, 1.), tvori se dodavanjem v na osnovu glagola (amo = osnova ama + v = amav). To je perfektna osnova. Kod nepravilnih se glagola odbaci -i kod trećeg oblika glagola kako bi se dobila perfektna osnova. Glagoli svih konjugacija dobivaju jednake nastavke. Evo primjera:

amo, 1. (amavi)

lice latinski hrvatski 1. amavi volio sam 2. amavisti volio si 3. amavit volio je

lice latinski hrvatski 1. amavimus voljeli smo 2. amavistis voljeli ste 3. amaverunt voljeli su

Komentar

• u trećem licu množine nastavak je erunt; stariji oblik je s nastavkom ere (amaverunt i amavere)

Primjer perfekta nepravilnog glagola:

moneo, 2. monui, monitum

lice latinski hrvatski 1. monui opominjao sam 2. monuisti opominjao si 3. monuit opominjao je

lice latinski hrvatski 1. monuimus opominjali smo 2. monuistis opominjali ste 3. monuerunt / monuere opominjali su

Imenice - 5. ili E - deklinacija/Substantiva - V. aut E - declinatio

Od imenica ove deklinacije u klasičnom latinitetu, samo imenice dies, -ei, m./f. (dan) i res, -ei, f. (stvar) imaju sve oblike (i jedninu i množinu).

Ovako se dekliniraju:

padež jednina prijevod N dies dan G diei dana D diei danu A diem dan V dies dan Ab die o danu, s danom

padež množina prijevod N dies dani G dierum dana D diebus danima A dies dane V dies dani Ab diebus o danima, s danima

Komentar

• imenica dies, -ei, m./f. može biti i ženskog roda kada označava rok

Pridjevi treće deklinacije - Adiectiva III. declinationis

Ovi se pridjevi dijele na:

• pridjevi s tri završetka (imaju tri različita oblika za svaki rod)
• pridjevi s dva završetka (imaju dva različita oblika za rod: muški i ženski rod je jednak)
• pridjevi s jednim završetkom (imaju jedan oblik za rod: muški i ženski rod je jednak, srednji rod ima malene razlike)

Pridjevi s tri završetka: (acer, acris, acre)

padež/jednina muški rod ženski rod srednji rod N acer acris acre G acris acris acris D acri acri acri A acrem acrem acre V acer acris acre Ab acri acri acri

padež/množina muški rod ženski rod srednji rod N acres acres acria G acrium acrium acrium D acribus acribus acribus A acres acres acria V acres acres acria Ab acribus acribus acribus

Komentar

• ovi pridjevi pripadaju I - osnovi
• ablativ jednine završava na -i, genitiv množine na -ium, a nominativ, akuzativ i vokativ množine srednjeg roda na -ia

padež/jednina muški/ženski rod srednji rod N gravis grave G gravis gravis D gravi gravi A gravem grave V gravis grave Ab gravi gravi

padež/množina muški/ženski rod srednji rod N graves gravia G gravium gravium D gravibus gravibus A graves gravis V graves gravia Ab gravibus gravibus

Pridjevi s jednim završetkom: (felix, -icis)

padež/jednina muški/ženski rod srednji rod N felix felix G felicis felicis D felici felici A felicem felix V felix felix Ab felici felici

padež/jednina muški/ženski rod srednji rod N felices felicia G felicium felicium D felicibus felicibus A felices felicia V felices felicia Ab felicibus felicibus

Komentar

• razlike između srednjeg i muškog/ženskog roda su: akuzativ jednine srednjeg roda jednak je nominativu, nominativ, akuzativ i vokativ množine srednjeg roda završava na -ia.

Sažetak

U ovoj lekciji ste naučili:

• osnovne rimske znamenke
• deklinaciju imenica četvrte deklinacije
• perfekt aktivni prve konjugacije
• deklinaciju imenica pete deklinacije
• pridjeve koji se dekliniraju po trećoj deklinaciji