Latinski jezik/Lekcija/treća

Lekcija 3 — Lectio tertia — Quot annos nata es?

Dijalog - Dialogus

...

Marcus: Ave, Iulia! Mihi nomen est Marcus. Quid est hodie?

Iulia: Ave, Marce. Hodie est dies decima septima Octobris.

Marcus: Gratias multas ago. Mihi dies natalis in die Veneris est.

Iulia: Felix dies natalis tibi esto!

Marcus: Gratias tibi ago. Quot annos nata es?

Iulia: Viginti annos nata sum.

Marcus: Vale, Iulia.

Iulia: Vale!

...

Riječi i fraze

Latinski rječnik • treća lekcija Quot annos nata es? Koliko imaš godina?
Latine	Croatice
Quid est hodie?	Koji je danas datum?
Gratias (multas) ago.	(puno) hvala
Felix dies natalis tibi esto.	Sretan ti rođendan.
Quot annos nata es?	Koliko imaš godina?
hodie	danas
gratia, -ae, f.	zahvalnost
multus, 3	mnogi
ago, 3. egi, actum	raditi, činiti
felix, -icis	sretan
dies, -ei, m./f.	dan
natalis, -e	rođen
dies natalis, diei natalis, m.	rođendan
quot	koliko
annus, -i, m.	godina
natus, 3	rođen

Komentar

• neke se fraze mogu reći na dva ili čak više načina:
  • Quot annos natus/nata est? i Qout annos habes? - Koliko imaš godina?
    • Natus se koristi kada se govori osobi muškog spola, a nata kada se govori osobi ženskog spola
  • Felix dies natalis tibi esto!, Felix dies natalis tibi sit!, Felicem diem natalem habeas!, Tibi diem natalem felicem exopto! (Sretan ti rođendan, Želim ti sretan rođendan)

Glavni brojevi - Numeralia cardinalia

1 unus 2 duo 3 tres

4 quattuor 5 quinque 6 sex

7 septem 8 octo 9 novem

10 decem

11 undecim 12 duodecim 13 tredecim

14 quattuordecim 15 quindecim 16 sedecim

17 septendecim 18 duodeviginti 19 undeviginti

20 viginti

30 triginta 40 quadraginta 50 quinquaginta

60 sexaginta 70 septuaginta 80 octoginta

90 nonaginta 100 centum 200 ducenti

300 trecenti 400 quadringenti 500 quingenti

600 sescenti 700 septingenti 800 octingenti

900 nongenti 1000 mille 2000 duo milia

Komentari

• brojevi unus, duo i tres se dekliniraju, kao i u hrvatskom jeziku
• dekliniraju se i brojevi od 200 do 900 te množina od tisuću, milia
• brojevi od 200 do 900 se dekliniraju kao pridjevi; imaju samo množinu
• brojevi kojima je znamenka jedinica 8 ili 9 se tvore drugačije: odbijanjem dva, odnosno jedan od desetice, pa je tako 18 duodeviginti (doslovno: dva do dvadeset), 19 undeviginti (jedan do dvadeset), 38 (duodequadraginta), 59 (undesexaginta)...
• složeni brojevi (21-27,31-37...) se mogu tvoriti na dva načina:
  • 1: da se, kao i u hrvatskom, prvo kaže znamenka desetica, a potom jedinica: viginti unus (dvadeset jedan), viginti duo (dvadeset dva)... [ALI! Pazi na brojeve 28, 29]
  • 2: da se prvo kaže znamenka jedinica, a potom se dodaje veznik et (i) te znamenka desetica: unus et viginti (dvadeset jedan), duo et viginti
• složeni brojevi (veći od 100) se tvore kao gore opisan prvi način (tj. tako da se na prvom jestu stavi veći broj, a za njim slijede manji): centum (et) unus (sto jedan, sto i jedan), centum (et) tres (sto tri), centum (et) duodeviginti (sto osamnaest);
• 2657 - duo milia sescenti quinquaginta septem
• 1496 - mille quadringenti nonaginta sex

Deklinacija sklonjivih glavnih brojeva/Declinatio numeralium declinabilium cardinalium

Padež/Rod m f n N unus una unum G unius unius unius D uni uni uni A unum unam unum Ab uno una uno

Padež/Rod m f n N duo duae duo G duorum duarum duorum D duobus duabus duobus A duo(s) duas duo Ab duobus duabus duobus

Padež/Rod m,f n N tres tria G trium trium D tribus tribus A tres tria Ab tribus tribus

Padež/Rod n N milia G milium D milibus A milia Ab milibus

Padež/Rod	m	f	n
N	ducenti	ducentae	ducenta
G	ducentorum	ducentarum	ducentorum
D	ducentis	ducentis	ducentis
A	ducentos	ducentas	ducenta
Ab	ducentis	ducentis	ducentis

• kada spajamo broj i imenicu, imenica će biti u onom padežu u kojem bi bila da nema broja:

Habeo decem amicos. - Imam 10 prijatelja.

• složeni brojevi koji sadrže unus (npr. 21,31...) također dolaze uz imenicu u množini:

triginta una amicae - trideset jedna prijateljica (kod nas je jednina)

• milia, -ium, n. je imenica (pluralia tantum - imenice koje imaju samo množinu) uz koju imenice dolaze u genitivu: Docebam tria milia discipulorum. - Poučavah (poučavao sam) 3000 učenika.

Kalendar - Fasti

Rimski se datum tvori na drugačiji način. Pri određivanju datuma bitne su: Kalende (Kalendae, -arum, f. - K., Kal.), None (Nonae, -arum, f. - N.) i Ide (Idus, -uum, f. - Id.).

Kalende su prvi dan svakog mjeseca. None su u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu sedmi dan, a u ostalim mjesecima su peti dan. Tako su i Ide u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu petnaesti, a u svim ostalim mjesecima trinaesti dan.

Navedeni dani (Kalende, None i Ide) se nazivaju stalnim danima. Oni se izriču ablativom:

Kalendis Ianuariis - 1. siječnja

Nonis Septembribus - 5. rujna

Idibus Martiis - 15. ožujka

Ime mjeseca je pridjev te se piše velikim slovom. A evo naziva svih mjeseca:

Mjesec (latinski)	Prijevod
Ianuarius, -ii, m.	siječanj
Februarius, -ii, m.	veljača
Martius, -ii, m.	ožujak
Aprilis, -is, m.	travanj
Maius, -ii, m.	svibanj
Iunius, -ii, m.	lipanj
Iulius, -ii, m.	srpanj
Augustus, -i, m.	kolovoz
September, -bris, m.	rujan
October, -bris, m.	listopad
November, -bris, m.	studeni
December, -bris, m.	prosinac

Ako je neki dan prije stalnog dana, tada se koristi pridie koji dolazi s akuzativom.

pridie Kalendas Ianuarias - 31. prosinca

pridie Nonas Septembres - 4. rujna

pridie Idus Martias - 14. ožujka

Svi se ostali dani određuju brojanjem unaprijed sve do najbližeg stalnog dana uključući i stalni dan i dan kojeg treba odrediti. Npr. 3. travnja. Dakle, brojimo prema napred, 3, 4, i 5 (None). To su tri broja, tj. dana. Koristit ćemo izraz ante diem koji dolazi s akuzativom, a broj ćemo također staviti u akuzativ. Pa će navedeni datum u rimskom obliku biti ante diem tertium Nonas Apriles što se može skratiti u a.d. III. N. Apriles (Apr.). Iz ovoga svega može se izvući formula koja glasi: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred. Primjena ove formule na gore zadani zadatak bio bi: (5 + 1) - 3 = 6 - 3 = 3. Da smo uzeli neki drugi dan, npr. 2. travnja, tada bi bilo ovako: (5 + 1) - 2 = 6 - 2 = 4. Provjerimo: 2, 3, 4, i 5. To je četiri broja. I to je točno riješenje, dakle, formula je točna. Uzmimo još jedan primjer: 28. travnja. Najbliži mu je 1. svibnja, ali to ne možemo izračunati. Zbog toga se kod Kalendi broju dana u navedenom mjesecu (kod nas je to travanj) se doda 2, a potom oduzme broj dana. Dakle, (30 + 2) - 28 = 32 - 28 = 4. I to je točno: 28, 29, 30 i 1. Dakle, rješenje je 4. Formula je točna.

Pretvaranje iz rimskog na suvremeni način se također može opisati formulom: (broj stalnog dana + 1) - redni broj. Primjer a.d. VI. Id. Ianuarias. Radi se o Idama, koje su u siječnju 13 dan. Pa:(13 + 1) - 6 = 8. To je dakle, 8. siječnja. Kod Kalendi opet treba dodati 2. Primjer: a.d. VI. K. Iunias: mjesec prije lipnja je svibanj. Svibanj ima 31 dan: (31 + 2) - 6 = 27. To je 27. svibnja. Kako biste se uvjerili, provjerimo oba primjera. Sada trebamo brojati unatrag; šest dana unatrag od siječanjskih Ida, tj. od 13. siječnja: 13, 12, 11, 10, 9 i 8. I rješenje je točno. Provjerimo drugi primjer: šest dana unatrag od lipnja: 1, 31, 30, 29, 28 i 27. Dakle, rješenje je točno. Ponovio obje formule još jednom:

iz suvremenog u rimski: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - broj dana od kojeg brojimo prema napred

iz rimskog u suvremeni: (broj stalnog dana + 1) - redni broj
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - redni broj

Prijestupnih godina rimljani su veljači dodavali jedan dan, ali ga nisu dodavali kao mi, nego su iza 24. dana mjeseca veljače imali jedan dan, a nakon njega bi tek došao 25. Taj se dan označavao s bis, pa bi to izgledalo ovako:

• ante diem sextum Kalendas Martias - 24. veljače
• ante diem bis sextum Kalendas Martias - 25. veljače
• ante diem quintum Kalendas Martias - 26. veljače
• pridie Kalendas Martias - 29. veljače

Ovi zapisi ovise o godini. Ako je godina prijestupna, tada izraz pridie Kalendas Martias ustvari znači 29. dan mjeseca veljače, a ako nije, onda označava 28. Dovodi nas do zaključka: ako je godina prijestupna, tada se datumi od a.d. V. K. Mar. (od 25.) do pridie K. Mar. (do 29.) uvećaju za jedan. A ako ne, tada ostaju jednaki!

Godine se izriču rednim brojevima. O rednim će brojevima biti govora u jednoj od sljedećih lekcija.

Gramatika - Grammatica

Glagoli - 3. konjugacija/Verba - III. coniugatio

Infinitiv u drugoj konjugaciji završava na '–ere'. U infinitivu ovo je e kratko. Kod određivanje osnove kod ove je deklinacije malo drugačije. Do sada ste naučili glagole prve i druge konjugacije. Glagoli se treće konjugacije dijele na dvije:

• glagoli konsonantske osnove
• glagoli i osnove

Glagolima konsonantske osnove, kako im i ime kaže, osnova završava suglasnikom, konsonantom, zatvornikom. Glagoli I osnove su u konjugaciji vrlo slični glagolima četvrte konjugacije. Glagoli I osnove u prezentu uvijek završavaju na -io. U ovoj lekciji ćemo naučiti kako se glagoli treće konsonantske konjugacije konjugiraju u prezentu:

lice latinski hrvatski infinitiv legere čitati 1.l.jd. lego čitam 2.l.jd. legis čitaš 3.l.jd. legit čita

lice latinski hrvatski 1.l.mn. legimus čitamo 2.l.mn. legitis čitate 3.l.mn. legunt čitaju

Komentari

• prezentska osnova ovakvih glagola završava konsonantom; zbog toga se umeće -i, a u trećem licu množine dobivaju -u, kao i glagoli četvrte konjugacije
• glagoli ove konjugacije uglavnom su nepravilni

Evo konjugacije glagola treće konjugacije I - osnove. Usporedite ih s konjugacijom glagola četvrte konjugacije.

lice latinski hrvatski infinitiv capere uzimati 1.l.jd. capio uzimam 2.l.jd. capis uzimaš 3.l.jd. capit uzima

lice latinski hrvatski 1.l.mn. capimus uzimamo 2.l.mn. capitis uzimate 3.l.mn. capiunt uzimaju

Komentar

• kao što je već rečeno, ovi glagoli dobivaju "unt" u trećem licu množine prezenta

Glagoli - 4. ili I - konjugacija/Verba - IV. aut I - coniugatio

Infinitiv u drugoj konjugaciji završava na '–ire'. Zovemo je i-konjugacijom zato što joj osnova završava na –i. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo i.

Ovako se konjugiraju:

lice latinski hrvatski infinitiv venire doći 1.l.jd. venio dođem 2.l.jd. venis dođeš 3.l.jd. venit dođe

lice latinski hrvatski 1.l.mn. venimus dođemo 2.l.mn. venitis dođete 3.l.mn. veniunt dođu

Imenice - 3. deklinacija/Substantiva - III. declinatio

Naučili ste da se glagoli 3. konjugacije dijele na dvije. Isti je slučaj i s imenicama. Dijele se na imenice konsonantske i imenice i-osnove. Krenimo od imenica konsonantske osnove. Unutar njih postoji još jedna podjela. Imenice muškog i žensko roda koje se dekliniraju jednako i imenice srednjeg roda koje imaju malenu razliku. Imenice ove deklinacije mijenjaju osnovu, tj. nastavci se dodaju na genitiv, a ne na nominativ. Imenice muškog i ženskog roda se dekliniraju ovako:

homo, -inis, m. = čovjek

padež jednina prijevod N homo čovjek G hominis čovjeka D homini čovjeku A hominem čovjeka V homo čovječe Ab homine o čovjeku, s čovjekom

padež množina prijevod N homines ljudi G hominum ljudi D hominibus ljudima A homines ljude V homines ljudi Ab hominibus o ljudima, s ljudima

Komentar

• kao što vidimo, glagoli dobivaju nastavke (podjebljani) na osnovu koja se dobije odbijanjem nastavka -is genitivu jednine
• nominativ i vokativ su jednaki

Imenice srednjeg roda:

tempus, -oris, n. = vrijeme

padež jednina prijevod N tempus vrijeme G temporis vremena D tempori vremenu A tempus vrijeme V tempus vrijeme Ab tempore o vremenu, s vremenom

padež množina prijevod N tempora vremena G temporum vremena D temporibus vremenima A tempora vremena V tempora vremena Ab temporibus o vremenima, s vremenima

komentar

• možete primijetiti da su nominativ, akuzativ i vokativ jednaki, te da u množini završavaju na -a

Imenice I-osnove:

Ove se imenice također mogu podijeliti, ali one se dijele na više dijelova:

• jednakosložne imenice te
• nejednakosložne imenice

Jednakosložne imenice su redovito muškog i ženskog roda, te im nominativ u većini slučajeva završava na -is (ponekad čak i na -es), a genitiv im završava na -is. Jednakosložne se nazivaju zato što im genitiv i nominativ ima jednako broj slogova.

Nejednakosložne imenice su imenice na -er ili na -s koje u genitivu jednine ispred nastavka -is imaju dva ili više suglasnika (postoje tri iznimke). One se dijele na:

• imenice muškog i ženskog roda (dekliniraju se jednako)
• imenice srednjeg roda

Postoje i imenice srednjeg roda koje u nominativu završavaju na -e, -al i -ar i one se drugačije dekliniraju.

Pa, krenimo od jednakosložnih imenica:

civis, -is, m. = građanin

padež jednina prijevod N civis građanin G civis građanina D civi građaninu A civem građanina V civis građanine Ab cive o građaninu, s građaninom

padež množina prijevod N cives građani G civium građana D civibus građanima A cives građane V cives građani Ab civibus o građanima, s građanima

Komentar

• ove imenice mogu biti jedino muškog i ženskog roda

Nejednakosložne imenice muškog i ženskog roda:

pars, partis, f. = dio

padež jednina prijevod N pars dio G partis dijela D parti dijelu A partem dio V pars dijele Ab parte o dijelu, s dijelom

padež množina prijevod N partes dijelovi G partium dijelova D partibus dijelovima A partes dijelove V partes dijelovi Ab partibus o dijelovima, s dijelovima

Komentar

• možete primijetiti razliku između imenica konsonantske i I-osnove: imenice I-osnove u genitivu množine imaju nastavak -ium

Nejednakosložne imenice srednjeg roda:

os, ossis, n. = kost

padež jednina prijevod N os kost G ossis kosti D ossi kosti A os kost V os kosti Ab osse o kosti, s kosti

padež množina prijevod N ossa kosti G ossium kostiju D ossibus kostima A ossa kosti V ossa kosti Ab ossibus o kostima, s kostima

Komentar

• razlika između imenica konsonantske osnove srednjeg roda i imenica I-osnove koje su nejednakosložne i srednjeg roda je u genitivu množine: -ium

Imenice srednjeg roda koje završavaju na -e, -ar, -al

animal, -alis, n. = životinja

padež jednina prijevod N animal životinja G animalis životinje D animali životinji A animal životinju V animal životinjo Ab animali o životinji, s životinjom

padež množina prijevod N animalia životinje G animalium životinja D animalibus životinjama A animalia životinje V animalia životinje Ab animalibus o životinjama, s životinjama

Komentar

• po prvi se puta javlja nominativ množine na -ia, te ablativ jedine na -i

Evo nekih pravila koja vrijede za sve konjugacije: nominativ i vokativ svih brojeva i svih konjugacija su jednaki (jedina iznimka je druga deklinacija imenica na -us, u jednini vokativ završava na -e), kod imenica srednjeg roda, nominativ, vokativ i akuzativ su uvijek jednaki; dativ i ablativ množine su također uvijek jednaki

Iznimke, imenice koje u genitivu pred nastavkom -is imaju dva ili više suglasnika, a koje se dekliniraju prema konsonantskoj osnovi su: mater, -tris, f. = majka; pater, -tris, m. = otac i frater, -tris, m. = brat (dakle, sve imaju genitiv množine na -um, a ne na -ium)

Te je imenice vrlo lako zapamtiti! (mater, pater, frater)

Postoji i posebna grupa imenica, imenice kojima je akuzativ jednine na -im te ablativ jednine na -i (imenice I-osnove koje su jednakosložne), a neke od njih su:

• sitis, -is, f. = žeđa
• puppis, -is, f. = krma (broda)
• turris, -is, f. = toranj
• tussis, -is, f. = kasalj
• febris, -is, f. = groznica
• securis, -is, f. = sjekira
• sementis, -is, f, = sjetva
• clavis, -is, f. = ključanica
• strigilis, -is, f. = strug, strugalo

Dani u tjednu

dies Lunae = Ponedjeljak
dies Martis = Utorak
dies Mercurii = Srijeda
dies Iovis = Četvrtak
dies Veneris = Petak
dies Saturni, Sabbatum = Subota
dies Solis, Dominica = Nedjelja

Komentar

• dani u tjednu se sastoje od riječi dan (dies, -ei, m.) i genitiva
• ako se dekliniraju, deklinira se samo imenica dies, a riječ u genitivu ostaje u genitivu
• (npr. dies Lunae; diei Lunae...)
• riječ dies, -ei, m./f. pripada petoj deklinaciji
• kada bismo doslovno preveli, prijevod bi bio ovakav:
  • Mjesečev dan; usporedi to s nekim jezicima, npr. njemačkim i engleskim (Montag, Monday)
  • Marsov dan
  • Merkurov dan
  • Jupiterov dan
  • Venerin dan
  • Saturnov dan
  • Sunčev dan ili Gospodnji dan

Sažetak

U ovoj ste lekciji naučili:

• dane u tjednu
• Rimski kalendar
• deklinaciju imenica treće deklinacije
• konjugaciju glagola treće i četvrte konjugacije
• kako upitati nekoga koliko ima godina i kako mu odgovoriti
• kako upitati nekoga koji je danas dan i kako mu odgovoriti
• brojeve
• kako čestitati nekom rođendan