Latinski jezik/Lekcija/prva

Lekcija 1 — Lectio prima — Qui vocaris?

Latinska abeceda

Latinsko pismo (latinica) se razvilo iz grčkog alfabeta u 7. st. pr. Kr., a kasnije su ga preuzeli i drugi europski narodi, pa tim pismom pišemo i danas. U početku je latinsko pismo imalo 21 slovo da bi Rimljani u 1. st. pr. Kr., kako bi mogli bilježiti grčke posuđenice, iz grčkog pisma preuzeli slova Y i Z. Slovom V bilježili su se suglasnik [v] i samoglasnik [u]. Od 18. st., kad se razvilo slovo U, ta se dva glasa u pisanju razlikuju. Tako da ćemo pri zapisivanju latinskih riječi upotrebljavati 24 slova.

	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18	19	20	21	22	23	24
Velika slova	A	B	C	D	E	F	G	H	I	K	L	M	N	O	P	Q	R	S	T	U	V	X	Y	Z
Mala slova	a	b	c	d	e	f	g	h	i	k	l	m	n	o	p	q	r	s	t	u	v	x	y	z
Klasični izgovor	a	b	k	d	e	f	g	h	i, j	k	l	m	n	o	p	k	r	s	t	u	v	ks	i	z, c
Tradicionalni izgovor	a	b	k, c	d	e	f	g	h	i, j	k	l	m	n	o	p	q	r	s, z	t	u	v	ks	i	z, c

Izgovor

S obzirom na to da latinski nije živi jezik, tj. nema živućih izvornih govornika, postavlja se pitanje kako ga izgovarati i koje bi kriterije pravilnog izgovora trebalo postaviti. Sve do 20. st. bio je uobičajen tradicionalni izgovor, odnosno izgovor koji se temeljio na prilagodbi fonetskog sastava latinskog jezika materinjem jeziku govornika i razlikovao se od zemlje do zemlje. Znanstvenim istraživanjima u 20. st. rekonstruiran je klasični izgovor, odnosno izgovor kakvim su, pretpostavlja se, govorili stari Rimljani.

Dijalog - Dialŏgus

Marcus: Ave! Vocor Marcus. Quomŏdo vocaris?

Iulĭa: Ave, Marce. Vocor Iulĭa. Quomŏdo scribĭtur Marcus?

Marcus: Scribĭtur M-A-R-C-U-S. Quomŏdo vales?

Iulĭa: Bene. Et tu?

Marcus: Optime, gratĭas ago.

Iulĭa: Vale, Marce!

Marcus: Vale, Iulĭa!

Bok!

Latinski rječnik • prva lekcija Ave! Bok!
Croatice	Latine
Bok!	Ave / avete!
Dobro jutro!	Bonum mane!
Dobar dan!	Bonum diem!
Dobra večer!	Bonum vespĕrum!
Laku noć!	Bonam noctem!
Vidimo se kasnije!	Ad nos revisendos!
Zbogom	Vale / valete!
Da si zdrav!	(Cura) ut valĕas!

Komentari

• Ave se koristi kada se obraćamo jednoj osobi, a avete kad se obraćamo više osoba, a to se odnosi i na vale i valete
• U latinskom ne postoji razlika između neformalnog (ti) i formalnog (Vi)
• Bitna napomena: Rimljani su koristili pozdrave ave/salve kroz cijeli dan, a ne bonum diem

Primjeri

• Bonum diem, amice!

  Dobar dan, prijatelju!

• Ave, quomŏdo vales hodie?

  Bok, kako si danas?

• Vale, ad nos revisendos!

  Zbogom, vidimo se kasnije.

Kako se zoveš?

Da biste pitali nekoga na latinskom kako se zove, koristite:

• a) Quomŏdo vocaris? (Kako se zoveš?)
• b) Quid tibi nomen est? (Kako se zoveš? (Što je tebi ime?))
• c) Quid est nomen tuum? (Kako se zoveš? (Što je tvoje ime?))

A odgovarate:

• a) Vocor + ime u nominativu (Zovem se...)
• b) Mihi nomen est + ime u nominativu/dativu(Ime mi je...)
• c) Nomen meum est + ime u nominativu
• d) (Ego) sum + ime u nominativu (Ja sam...)

Latinski glagol • prva lekcija Vocari Zvati se
Croatice	Latine
Zovem se (ja)	(ego) Vocor
Zoveš se (ti)	(tu) Vocaris
Zove se (on/ona/ono)	(is/ea/id) Vocatur

Komentari

• Podebljani dijelovi su završeci za indikativ pasivnog prezenta prve konjugacije (više o tome u sljedećim lekcijama)
• Rimljani nisu imali posebnu zamjenicu za 3. lica nego su koristili pokazne zamjenice. Uz is, ea, id može se koristiti i ille, illa, illud.

• Mogli bismo također upotrijebiti glagole appellari ili nominari u značenju zvati se. Za konjugaciju je potrebno ukloniti infinitivni nastavak -ari te dodati podebljane završetke (više o ovome u sljedećim lekcijama)

Primjeri

• Vocor Ivan.

  Zovem se Ivan.

• Vocantur Petar et Ivan.

  Zovu se Petar i Ivan.

• Quid tibi nomen est?

  Kako se zoveš?

• Qui appellatur?

  Kako se zove?

Kako si?

Latinski rječnik • prva lekcija Quomŏdo vales? Kako si?
Croatice	Latine
Kako si?	Quomŏdo vales?
	Quomŏdo te habes?
	Quid agis?
	Ut vales?
Super!	Optime!
Dobro	Bene
Vrlo dobro	Valde bene
Tako-tako	Satis bene
Loše	Male
Vrlo jadno	Quod miserrĭmus*
	Miserrĭme
Užasno	Pessĭme
A ti?	Et tu?
Hvala	Gratĭas ago

Komentari

• Kao što se može vidjeti, pitanje 'kako si' može se postaviti na nekoliko načina, a odgovara se:
  • a)Bene valĕo
  • b)Bene me habĕo
  • c)Bene sum
• Quod miserrĭmus je odgovor na quid agis, a miserrĭme na ostala pitanja.

Primjeri

• Publĭus: Ave, Paulina. Quomŏdo vales?

  Bok, Paulina. Kako si?

• Paulina: Valde bene, gratĭas ago. Et tu, Publĭe?

  Vrlo dobro, hvala. A ti, Publije?

• Publĭus: Bene quoque. Vale!

  Dobro sam također. Bok!

Kako se to piše?

Latinski rječnik • prva lekcija Quomŏdo vales? Kako si?
Croatice	Latine
Kako se (to) piše?	Quomŏdo (id) scribĭtur?
Piše se	Scribĭtur
kao R u riječi Rim	ceu R in verbo Roma

Primjeri

• Placus: Bonum diem. Vocor Placus. Quomŏdo vocaris?

  Dobar dan. Zovem se Plak. Kako se ti zoveš?

• Manĭus: Ave. Vocor Manĭus. Quomŏdo scribĭtur 'Placus'?

  Zdravo. Ja sam Manije. Kako se piše Plak?

• Placus: Scribĭtur P (ceu in 'Pola'); L (ceu in 'leo'); A (ceu in 'ave'); C (ceu in 'Caesar'); U (ceu in 'utĭlis'); S (ceu in 'sex').

  Piše se kao P u riječi Pula, L u lav, A u bok, C u Cezar, U u koristan, S u šest.

• Manĭus: Maxĭmas tibi gratĭas ago. Ave, Place!

  Puno ti hvala. Zbogom, Plak!

Naslov

Ostaje još samo da objasnim naslov ove lekcije. Qui vocaris? Qui također znači kako, kao i quomŏdo. Pa je prijevod: Kako se zoveš?

Zadaci

Nadopiši djelove koji nedostaju:

-_______

+Ave!

-_______

+Marcus,et tu?

-_______ Publĭus.________ te _______?

+Bene,et ______?

-________ bene._______ ago.

+Vale

-______

Sažetak

U ovoj lekciji naučili ste:

• pozdraviti ljude (Ave; bonum diem; vale);
• predstaviti sebe (Vocor <vaše ime>);
• predstaviti druge (Vocatur <neko ime>);
• reći kako ste (Optime; bene i mnogo drugih fraza);
• slovkati svoje ime;
• pitati druge bilo što od iznad navedenoga (Quomŏdo vocaris?; Quomŏdo vales?; Quomŏdo scribĭtur?).
• osobne (lične) zamjenice u nominativu (ego, tu...)