Njemački jezik/Abeceda i izgovor

Njemački jezik Naslovnica — Sadržaj — Doprinositelji Lekcija 1 • Lekcija 2 • Lekcija 3 • Lekcija 4 • Lekcija 5 • Lekcija 6 • Lekcija 7 • Lekcija 8 • Lekcija 9 Lekcija 10 • Lekcija 11 • Lekcija 12 • Lekcija 13 • Lekcija 14 • Lekcija 15 • Lekcija 16 • Lekcija 17 Lekcija 18 • Lekcija 19 • Lekcija 20 • Lekcija 21 • Lekcija 22 • Lekcija 23 • Lekcija 24 • Lekcija 25 Lekcija 26 • Lekcija 27 • Lekcija 28 • Lekcija 29 • Lekcija 30 • Lekcija 31 • Lekcija 32 • Lekcija 33 Lekcija 34 • Lekcija 35 • Lekcija 36 • Lekcija 37 • Lekcija 38 • Lekcija 39 • Lekcija 40 • Lekcija 41 Vježba 1 • Vježba 2 • Vježba 3 • Vježba 4 • Vježba 5 • Vježba 6 • Vježba 7 • Vježba 8 • Vježba 9 Rješenje 1 • Rješenje 2 • Rješenje 3 • Rješenje 4 • Rješenje 5 • Rješenje 6 • Rješenje 7 Rješenje 8 • Rješenje 9 Abeceda i izgovor

Njemačka abeceda

Njemačka abeceda (das Alphabet) sadrži 26 slova, a to su:

a	a	j	jot	s	es
b	be	k	ka	t	te
c	ce	l	el	u	u
d	de	m	em	v	fau
e	e	n	en	w	ve
f	ef	o	o	x	iks
g	ge	p	pe	y	üpsilon
h	ha	q	ku	z	cet
i	i	r	er

Osim toga, postoje još i preglašeni samoglasnici ä, ö i ü, te ch /ce-ha/, ß /es-cet/, sch /es-ce-ha/, tsch /te-es-ce-ha/.

Fonologija — izgovor njemačkih glasova

Njemačke se imenice uvijek pišu velikim slovom!

Samoglasnici (Vokale)

U njemačkom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, ä, ö, ü). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva načina izgovaranja: dugi i kratki.
Dugi izgovor samoglasnika dogodit će se jedino u sljedećim uvjetima:

• dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)
• h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)
• ß slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Füße, Maße)
• diftong ie (dugo i)

Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje između ostalog i u sljedećim uvjetima:

• dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)
• iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)

Da bi se bilo u mogućnosti pravilno izgovarati samoglasnike njemačkoga jezika, potrebno je naučiti podjelu samoglasnika.
Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:

• 1. vertikalna/okomita dimenzija
• 2. horizontalna/vodoravna dimenzija
• 3. položaj usana.

1. Vertikalna/okomita dimenzija

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:

• a) visoki (i, u)
• b) srednji (e, o)
• c) niski (a)

IPA (International Phonetic Alphabet - Međunarodna fonetska abeceda) koristi drugačije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:

• zatvoreni (i, u)
• gotovo zatvoreni
• zatvoreno-srednji
• srednji (e, o)
• otvoreno-srednji
• gotovo otvoreni
• otvoreni (a)

Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomične samoglasnike, one na granici između otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemačkom jeziku ima.

2. Horizontalna/vodoravna dimenzija

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga položaja jezika prema nepcu:

• a) prednji (i, e)
• b) srednji (a)
• c) stražnji (o, u)

IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:

• prednji (i, e)
• gotovo prednji
• centralni (a)
• gotovo stražnji
• stražnji (u, o)

3. Položaj usana

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:

• a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)
• b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)

IPA koristi dva drugačija naziva:

• zaobljeni (u, o)
• nezaobljeni (i, e, a)

Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!
Evo još jednom sa svim parametrima ():

IPA	Parametri
a	otvoreni, centralni, nezaobljeni
e	srednji, prednji, nezaobljeni
i	zatvoreni, prednji, nezaobljeni
o	srednji, stražnji, zaobljeni
u	zatvoreni, stražnji, zaobljeni

Samoglasnici njemačkog jezika:

IPA	Primjeri	Parametri	Objašnjenje
Monoftonzi
a	Dach	otvoreni, centralni, nezaobljeni	kratki izgovor slova a; kao naše a
aː	Bahn	otvoreni, prednji, nezaobljeni	dugi izgovor slova a;
ɛ	Bett	otvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni	kratki izgovor slova e;
eː	Beet	zatvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni	dugi izgovor slova e;
ɪ	Schiff	gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni	kratki izgovor slova i;
iː	viel	zatvoreni, prednji, nezaobljeni	dugi izgovor slova i; kao naše i
ɔ	Post	otvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni	kratki izgovor slova o;
oː	Boot	zatvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni	dugi izgovor slova o;
ʊ	Putz	gotovo zatvoreni, gotovo stražnji, zaobljeni	kratki izgovor slova u;
uː	Pute	zatvoreni, stražnji, zaobljeni	dugi izgovor slova u; kao naše u
ɛ	hätte	otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni	kratki izgovor slova ä;
ɛː	wähle	otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni	dugi izgovor slova ä;
œ	Hölle	otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni	kratki izgovor slova ö;
øː	Höhle	zatvoreno-srednji, prednji, zaobljeni	dugi izgovor slova ö;
ʏ	füllen	gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni	kratki izgovor slova ü;
yː	fühlen	zatvoreni, prednji, zaobljeni	dugi izgovor slova ü;
Diftonzi
aɪ	weit		kratko a + kratko i; slično hrvatskom aj
aʊ	Haut		kratko a + kratko u; slično hrvatskom au
ɔʏ	Heute		kratko o + kratko ü; slično hrvatskom oj
Reducirani/skraćeni samoglasnici
ɐ	Ober	gotovo otvoreni centralni	slično hrvatskom a
ə	halte	srednji centralni

• kratko ä i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16

Samoglasnik e čita se kao ə kada se pojavljuje na kraju riječi u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. halte /xaltə/), dok se er izgovara kao ɐ kada se nalazi na kraju riječi (npr. aber /abɐ/)

Prijeglašeni samoglasnici
ä se izgovara na već opisan način
ö se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa o, a pokušate izgovoriti glas e, ili na već neki drugi način
ü se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa u, a pokušate izgovoriti glas i, ili na već neki drugi način

Diftonzi
ei se UVIJEK izgovara kao aj (tj. aɪ)
ie se izgovara kao dugo i
eu se izgovara kao oj (tj. ɔʏ)
y se izgovara kao ü (tj. y)

Suglasnici (Konsonanten)

b se izgovara kao p kada se nalazi na kraju sloga (npr. lieb /liːp/), a inače se izgovara kao b (npr. Bach /bax/)
ch se izgovara kao mekano h (IPA: ç za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno više približiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici,
osim a, u i au (npr. lächeln /lɛçɛln/, auch /aʊh/)
chs se izgovara kao ks (npr. wachsen; IPA: [ˈvaksn̩] {wikt:de})
ck se izgovara kao k (npr. backen /bakən/)
d se izgovara kao t kada se nalazi na kraju sloga (npr. Lied /liːt/), a inače se izgovara kao glas d (npr. Dach /dax/)
dsch se izgovara kao dž (IPA: dʒ) (npr. Dschungel /dʒʊŋəl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
g se izgovara kao k kada se nalazi na kraju sloga (npr. Zug /tsuːk/), a inače kao glas g (npr. gut /guːt/);
No, kada se g nalazi na kraju riječi sa samoglasnikom i, izgovara se kao ih (IPA: iç)(npr. zwanzig /tsvantsɪç/)
g se ponekada, i to u stranim riječima, izgovara kao ž (IPA: ʒ) (npr. Genie /ʒɛniː/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
h se izgovara kao h (tvrdo) kada se nalazi na početku riječi (npr. Hund /xʊnt/), a inače se glas h ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. kahl /kaːl/)
ng (IPA: ŋ) se izgovara kao glas n u riječima banka, anka (npr. Hunger /xʊŋɐ/)
ph se izgovara kao f (npr. Photo /fɔtɔ/)
qu se izgovara kao kv (npr. Quaker /kvakə/)
r se ne izgovara kao naše, u nekim slučajevima da, no, postoje tri načina:

• IPA: ʁ - kao francusko r
• IPA: ʀ - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao što mi rrrrrrrr})
• IPA: r - kao talijansko r (također i naše)

s se izgovara kao z kada se nalazi na početku riječi ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. Sech /zɛç/) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. Rose /roːsə/), a inače se izgovara kao s (npr. Landeskunde /landɛskʊndə/)
ß se izgovara kao s (npr. weiß /vaɪs/)
sch se izgovara kao š (IPA: ʃ) (npr. schwebend /ʃveːbənt/)
sp se izgovara kao šp (npr. Sport /ʃpɔrt/)
st se izgovara kao št (npr. Stallmut /ʃtalmʊt/)
th se izgovara kao t (npr. Thronfolger /troːnfɔlgə/)
-tien se izgovara kao cien (npr. Kroatien /krɔatsiən/)
-tion se izgovara kao cion (npr. verauktionieren /fɛɐʔaʊktsɪɔniːrən/)
tsch se izgovara kao č (IPA: tʃ)(npr. Tschardasch /tʃardaʃ/)
tz se izgovara kao c (npr. jetzt /jetst/)
v se ponekada izgovara kao f, a ponekada kao v (npr. Vater /fatɐ/
w se izgovara kao v (npr. Wagengeleise /vagənʔgɛlaɪzə/)
x se izgovara kao ks (npr. Xylophon /ksʏlɔfɔn/)
z se izgovara kao c (IPA: ts) (npr. Zeit /tsaɪt/)
ʔ označava da između dva slova postoji stanka, ali se ne piše (npr. beamtet /bəʔamtət/)

Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogući su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.